Greinasafn

2017
 »jśnķ

 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

10.4.2009

Torfalög kapķtalismans: svar til Kristjįns Torfa 09.04.

Til Kristjįns Torfa:
“Er žetta einhvers konar nżfjįrmagnskratismi sem žś talar fyrir undir kjöroršunum “almenningur į aš borga skuldir óreišumanna””? - Žetta er skętingur sem ekki er svaraveršur.
Athugasemdir žķnar aš öšru leyti veršskulda žessi svör:
1. Ég hef aš sjįlfsögšu hvergi haldiš žvķ fram aš rķkiš (skattgreišendur) eigi aš greiša skuldir einkaašila. Einmitt žess vegna gagnrżndi ég Hudson fyrir aš gera ekki skżran greinarmun į rķkisskuldum og skuldum meš rķkisįbyrgšum (“sovereign debt”) og skuldum einkaašila.

Dęmi: Sparifjįreigendur, breskir og hollenskir hjį Icesave, voru ķ góšri trś um aš einstaklingsbundnar sparifjįrinnistęšur žeirra nytu lögbundinnar tryggingar. Žaš er rétt skv. ķslenskum lögum. Ķslenskum stjórnvöldum (ž.m.t. eftirlitsstofnunum) var fullkunnugt um žetta. Um žaš rķkti engin óvissa. Žaš var į valdi ķslenskra stjórnvalda aš firra ķslenska skattgreišendur žeirri įhęttu aš innistęšutryggingin lenti į žeim. Žau brugšust. Žaš er lżšskrum af verstu sort ķ bland viš žjóšrembu, žegar ķslenskir stjórnmįlamenn, sem brugšust umbjóšendum sķnum og svįfu į vaktinni, reyna aš kenna öšrum um. Žaš er sķšasta sort aš varpa eigin sök į ašra meš žvķ aš kynda undir śtlendingahatri. Žaš er žaš seinasta sem viš höfum efni į žessi misserin. Eina spurningin sem enn er ósvaraš ķ žessu mįli er, hversu mikiš mį innheimta upp ķ skuldina af śtistandandi eignum Landsbankans. Jś, og eitt ķ višbót: Hvaša kjör fįst į žeim lįnum sem Bretar og Hollendingar bjóša ķslenska rķkinu til aš standa viš innistęšutrygginguna (ca. 650 milljaršar ķkr.)? Žar munar miklu hvort vextirnir verša meš “Ķslandsįlagi” ( allt aš 7% meš įhęttuįlagi) eša hvort mišaš veršur viš vexti Englandsbanka sem eru aš nįlgast nśll. Munurinn getur numiš allt aš śtflutningsveršmęti sjįvarafurša į įri. Žaš munar um minna. Hverjir stofnušu til žessara skulda? Bankastjórar hins einkavędda Landsbanka. En žeir geršu žaš ķ skjóli žess aš innistęšurnar vęru lögum samkvęmt tryggšar af rķkinu. Rķkiš hafši żmis śrręši til aš firra skattgreišendur žessari įhęttu og įbyrgš, en “rķkiš” brįst. Žetta skżrir hvers vegna banka- og gjaldmišilshruniš velti skuldum yfir į rķkiš (skattgreišendur). Dęmi: (1) rķkisįbyrgšin vegna Icesave, (2) śtlįnatap Sešlabankans, (3) lįntaka vegna gjaldeyrisforša Sešlabankans til aš halda uppi gengi krónunnar, (4) endurfjįrmögnun rķkisbanka, (5) rķkisįbyrgš į innistęšum ķslenska bankakerfisins, (6) rķkisįbyrgš į skuldum rķkisstofnana (einkum innan orkugeirans) ķ erlendum gjaldeyri. Fleira mętti tķna til. Dr. Beauter, einn fremsti sérfręšingur heims ķ fjįrmįlakreppum og skuldasśpum, telur aš skuldir rķkisins , ž.e. skattgreišenda, verši žegar upp veršur stašiš, u.ž.b.sem svarar 1½ žjóšarframleišslu
2. Og žį er komiš aš kjarna mįlsins varšandi mįlflutning Hudson. Hingaš til höfum viš bara veriš aš tala um rķkisskuldir. Allt sem heitir skuldir einkaašila, žar meš tališ risavaxnar erlendar skuldir hinna einkavęddu banka, er žar fyrir utan. Bankarnir uršu einfaldlega gjaldžrota. Žeir eru nś žrotabś. Erlendir kröfuhafar žeirra geta bara innheimt upp ķ kröfur žaš sem fęst fyrir eignir bankanna. Žessar skuldir einkaašila koma rķkinu (les skattgreišendum) ekkert viš. Um žaš er enginn įgreiningur. Gagnrżni mķn į Hudson var um žaš aš umręša hans um skuldasśpu žjóšrķkja eftir banka- og gjaldmišilshrun var ófagleg og ófullnęgjandi žar sem hann gerši engan greinarmun į rķkisskuldum, skuldum sem rķkisstjórnir ķ umboši almennings ķ lżšręšisrķkjum hafa stofnaš til og bera įbyrgš į, annars vegar, og skuldum einkaašila hins vegar. Aš sjįlfsögšu ber okkur (skattgreišendum) engin skylda til aš borga skuldir einkaašila. Žeir tóku lįn og fengu mikinn arš af fjįrfestingum sķnum. Žeim ber lķka aš standa undir tapi ef fjįrfestingarnar bregšast. Žeir einkavęddu gróšann og eiga ekki aš komast upp meš aš žjóšnżta tapiš. Žś, Kristjįn Torfi, lofar fordęmi Obama um aš žjóšnżta tap einkaašila, sem žżšir aš varpa skuldunum yfir į heršar skattgreišenda ķ framtķšinni. Ég hallast fremur aš žvķ grundvallarsjónarmiši Merkel Žżskalandskanslara aš žeir sem hirtu gróšann eigi sjįlfir aš bera tapiš.
3. .Ég stend viš allt sem ég sagši um samanburš viš stöšu Eystrasaltsžjóša annars vegar og okkar Ķslendinga hins vegar. Žeir eru betur settir aš žvķ leyti aš gjaldmišlar žeirra, tengdir evru, hafa ekki hruniš, sem žżšir aš erlendar skuldir hafa ekki tvöfaldast ķ erlendum gjaldmišli meš öllum žeim afleišingum sem žvķ fylgir og Ķslendingar žekkja manna best. Žaš er einfaldlega rangt sem žś segir, Kristjįn Torfi: “... žaš breytir engu hvort žś ert stór eša lķtill.” Žaš breytir öllu hvort skuldirnar eru ķ eigin gjaldmišli eša ekki. Žaš breytir öllu hvort žś ert hluti af stóru myntsvęši meš alžjóšlegan gjaldmišil sem stenst įhlaup hersveita gręšginnar eša ekki . Žaš breytir öllu hvort žś ert varnarlaus fyrir engisprettufaröldrum heimskapķtalismans – jafnvel svo mjög aš “jöklabréf” spekślanta ķ vaxta- og gengismun leggja žig aš velli – eša ekki. Žaš er žess vegna sem žjóšir Miš- og Austur-Evrópu eru verr staddar en ašildaržjóšir evrusvęšisins sem byggja į traustari vörnum.
4. Žżskur hagfręšingur meš įratuga reynslu ķ Austur-Evrópu oršar žetta svona: “Nišurstašan er žessi: Alžjóšlegir fjįrfestar ęttu aš hafa įhyggjur af flestu öšru en upplausn evrusvęšisins. Evrópurķki, utan evrusvęšisins, eins og t.d. Pólland og Ungverjaland, taka nś śt žjįningar af žvķ aš gjaldmišlar žeirra eru undir miklu įlagi. Žessar žjóšir reyna af öllum kröftum aš komst undir verndarvęng evrunnar. Lexķa heimskreppunnar fyrir žessar žjóšir er sś aš žęr žurfa aš leggja haršar aš sér til aš uppfylla skilyršin fyrir žįtttöku ķ evrusvęšinu. Sjįlf kreppan getur oršiš žeim hvati til aš taka sig į. Gefist žau ekki upp į mišri leiš og nįi žess ķ staš markmiši sķnu, mun evrusvęšiš ķ heild aš lokum koma sterkara śt śr kreppunni en įšur.” (Holger Schmieding, Global Investor, 23.03.09.)
Ég hef engu viš žetta aš bęta.

Jón Baldvin Hannibalsson

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

13.4.2009 11:57:49
Kristjįn Torfi
Sęll Jón og žakka žér fyrir svariš. Jś, ętli žaš ekki, “nżfjįrmagnskratisminn” sem ég bar upp į žig var sjįlfsagt “skętingur”. Nafngiftin er engu aš sķšur ekki śr lausu lofti gripin.

Ķ svari žķnu rekur žś ķ stuttu mįli hvers vegna ķslenska rķkiš varš stórskuldugt ķ kjölfar bankahrunsins. Nišurstašan ķ žessari hörmungasögu allri er aš samkvęmt Dr. Buiter situr rķkiš ķ skuldasśpu sem nemur einni og hįlfri landsframleišslu Ķslands. Žessu helduršu fram kinnrošalaust eins og um óumflżjanlega stašreynd sé aš ręša. Žaš sé lögfręšileg naušsyn sem knżr ķslenska rķkiš til žessa gangast viš žessum skuldum bankanna.

Fyrir žaš fyrsta skilst mér aš lögin um innistęšutryggingar séu mjög óljós og skv. bókstaf laganna sé tryggingin fyrst og fremst bundin viš žar til geršan tryggingasjóš. Ég hef hins vegar takmarkašan įhuga į lögfręšilega žęttinum ķ žessu öllu saman. Ķ mķnum huga eru lögfręšileg vafamįl ekki žaš sem skiptir mįli žegar stašreyndin er sś aš ķslenska rķkiš getur ekki boriš žessar byršar nema gengiš verši svo harkalega aš efnahagslķfinu, velferšarkerfinu og menntamįlum aš Ķsland eins og viš žekkjum žaš lķši undir lok. Allur aršur af veršmętasköpun hér į landi mun žį renna beint til erlendra kröfuhafa. Žetta er ólķšandi nišurstaša.

Žś segir: “Ég hef aš sjįlfsögšu hvergi haldiš žvķ fram aš rķkiš (skattgreišendur) eigi aš greiša skuldir einkaašila” en svo kemstu aš žessari nišurstöšu eins og ekkert sé ešlilegra. Ég minni į aš skuldir Argentķnu nįmu 60% af landsframleišslu žegar landiš varš gjaldžrota 2001 (eša gat ekki greitt frekar af lįnum sķnum). Ef žś og Buiter haldiš aš ķslenska rķkiš geti stašiš undir žessum skuldum žį vęri žaš einsdęmi ķ fjįrmįlasögunni. Ekki einu sinni Bandarķkin sem rįša yfir “reserve” gjaldmišli heimsins og skulda eingöngu ķ eigin gjaldmišli geta stašiš undir sķnum skuldum sem eru um 100% af VLF (erlendar eignir BNA eru af
svipašri stęršargrįšu).

Žaš er nś oršiš augljóst aš įętlunin um nżju bankanna er einfaldlega uppskrift aš nżrri bankakreppu. Og žį verša žaš ekki einkabankar sem fara undir hamar AGS heldur sjįlft rķkiš (žegar skuldir meš rķkisįbyrgš falla į rķkiš skiptir munurinn į žeim skuldum og skuldum rķkisins engu mįli. Rķkinu ber aš borga). Aš halda žvķ fram aš žaš sé nóg fyrir rķkiš aš taka yfir lįnasafn gömlu bankanna į 50% afslętti er brjįlęši. Bankakerfiš veršur eftir sem įšur meira en fjórum sinnum stęrra en VLF sem er nįttśrulega bara śt ķ hött. Helmingurinn af śtlįnum bankanna eru til eignarhaldsfyrirtękja og mišaš viš žaš sem nś žegar hefur komiš fram lķtur śt fyrir aš aš heimtur af žessum lįnum verši ķ besta falli 10%. Žį į eftir aš taka tillit til hśsnęšismarkašarins sem er hruninn (žaš eitt og sér var nóg til žess aš valda bankakreppunni į Noršurlöndunum į tķunda įratuginum og nśverandi fjįrmįlakreppu ķ Bandarķkjunum). Og loks er ķslenskt atvinnulķf svo skuldugt aš žaš er žyngra en tįrum taki aš fara ķ gegnum žęr tölur.

Eina leišin śt śr žessum ógöngum er aš neita alfariš aš taka viš skuldbindingum bankanna ķ erlendri mynt. Fyrirtęki sem eru skuldsett upp fyrir haus ķ erlendri mynt verša einfaldlega aš fara į hausinn og til aš bregšast viš žessum veruleika mį breyta gjaldžrotalöggjöfinni žannig aš hęgt sé aš framkvęma žetta eins hratt og sįrsaukalaust og mögulegt er. Varšandi skuldir ķ ĶSK žį verša allir flokkar aš mynda žjóšarsįtt um nišurfellingu. Mestu mįli skiptir er aš almenningur (og rķkiš žar til nżlega) skuldar fyrst og fremst verštryggšar krónur (um 80%) og žaš er tęknilega aušvelt aš koma žessu ķ kring. Skuldlķtill almenningur og gengisfelling til aš efla innlenda framleišslu gefur von um aš hjól atvinnulķfsins fari aftur aš snśast.

Varšandi frś Merkel og herra Obama. Fyrir žaš fyrsta žį er skašinn skešur og almenningur hvarvetna ķ heiminum mun žurfa aš greiša dżru verši fyrir órįšsķu fjįrmįlakerfisins. Viš erum ķ skuldakreppu og žaš eru ekki margar leišir śt śr slķkum ógöngum. Annaš hvort fara menn deflation/liquitation-leišina eša veršbólguleišina. Obama er aš fara veršbólguleišina; nś žegar er bandarķski sešlabankinn byrjašur aš fjįrmagna rķkishallann (sjį lķka nżleg ummęli Paul Volcker). ESB meš Merkel ķ fararbroddi er aša taka deflation-leišina eins og gert var Ķ Kreppunni miklu. Fyrrum ašalhagfręšingur IMF (sem nota bene er undir stjórn Evrópu ekki Bandarķkjanna eins og žś hefur haldiš fram) Simon Johnson segir aš ECB fylgi “ruinous policy” og ef bankinn bķši žar til veršhjöšnunin komi fram ķ hagtölum žį verši oršiš of seint aš bregšast viš. Nś žegar er veršhjöšnun farin aš gera vart viš sig ķ Ķrlandi og PIGS löndunum. ECB getur kannski ekki fariš veršbólguleišina eins og USA (til žess skortir sambandinu tęki eins og skuldabréfamarkaš) en eins og sakir standa žį minna ašgeršir bankans mjög į žrįkelkni sešlabanka viš gullfótinn ķ įrdaga Kreppunnar miklu.

Nęst stig kreppunnar mun snśa aš rķkisfjįrmįlum og ESB er mjög illa ķ stakk bśinn til žess aš takast į viš žennan vanda. Helduršu aš Žżskaland muni gefa śt skuldabréf til aš fjįrmagna rķkishalla PIGS landanna og fjįrmagna fasttengingu gjaldmišla Austur Evrópu viš evruna? Ég stórlega efast um žaš. Žjóšverjar munu ekki samžykkja žetta og ef žaš veršur gert žį óttast ég mjög reiši almennings (nś žegar eru žżskir öfgaflokkar til hęgri og vinstri meš góšan byr ķ seglunum).

Óvissan ķ peningamįlum heimsins hefur sjaldan veriš meiri (Kķnverjar, Rśssar og OPEC rķkin hafa til aš mynda meldaš hugmyndir um nżjan reserve gjaldmišil til žess aš setja žrżsting į BNA). Hvorki ég og žś né helstu sérfręšingar heimsins vita hvaš er framundan. Gagnvart slķkri óvissu er heimskulegt aš vera meš stórkallalegar yfirlżsingar um hvernig hlutirnir munu žróast. Til lengri tķma litiš ętti žvķ ķslenska rķkiš aš lįta af žessum rasisma ķ peningamįlum og lįta markašinn um aš finna bestu lausnina ķ gjaldeyrismįlum (lausnin er ekki aš finna ķ nżklassķskri hagfręši ECB, žś getur hengt žig upp į žaš). Hvers vegna ętti rķkiš ekki aš samžykkja skattgreišslur ķ dollurum, evrum, norskum krónum eša SDR gjaldmišlinum sem kannski mun lķta dagsins ljós įšur en langt um lķšur.

Allavega er ljóst aš ķslenska “elķtan” (višskiptalķfiš, fręšisamfélagiš og stjórnmįlastéttin) veršur komast upp śr nśverandi hjólförum sem felast ķ afarkostunum AGS-eša-ESB-eša-dauši. Aš nżta fullveldisrétt okkar ķ efnahagsmįlum til aš bregšast viš ašstešjandi vanda į ekkert skylt viš śtlendingahatur (žetta er ómerkilegt męlskubragš). Žaš er enga von aš finna ķ blindri fylgispekt viš śrelta og stórhęttulega hugmyndafręši ESB og AGS. Žaš sem žarf er hugrekki til aš višurkenna aš skuldavandinn er óyfirstķganlegur ķ nśverandi kerfi og sjįlfstęša hugsun til žess aš bregšast viš žessum veruleika.


Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit