Greinasafn

2017
 »jśnķ

 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

1.5.2009

EIGA KVÓTAEIGENDUR AŠ HAFA SJĮLFDĘMI UM FRAMTĶŠ ĶSLANDS?

Žaš var vel mętt ķ auditorium ķ Tęknigarši ķ hįdeginu, 30. aprķl. Umręšuefniš var: Sjįvarśtvegsstsefna ESB – hvaš meš fiskinn ķ sjónum? Munu vondir śtlendingar taka hann frį okkur, ef viš göngum ķ Evrópusambandiš?

Fundurinn var haldinn į vegum Alžjóšamįlastofnunar hįskólans og Rannsóknarseturs um smįrķki. Ólafur Haršarson, prófessor, stżrši fundi, en framsögumenn voru Frišrik Arngrķmsson frį LĶŚ, og Bjarni Žór Haršarson, hagfręšingur Samtaka išnašarins. Loks įttu fulltrśar flokkanna aš tala mįli sinna flokka, žar sem žeir sįtu fyrir svörum.

Hvaš kom śt śr žessum fundi? Stóra spurningin sem var ósvaraš var žessi: Eiga sérhagsmunaklķkur aš hafa sjįlfdęmi um žaš, hvort Ķslendingar kjósi aš ganga ķ Evrópusambandiš eša ekki? Er žaš vķst, aš almannahagsmunir fari saman viš žröngt hagsmunamat atvinnurekenda (eša öllu heldur lķtils hluta žeirra ķ žessu mįli)? Žeir sem hafa heyrt framkvęmdastjóra LĶŚ fara meš ręšuna sķna gegn Evrópusambandsašild kunna hana oršiš utanbókar. Rullan er svona:

Ķslendingar munu glata yfirrįšum yfir aušlindinni; Brüssel mun rįša fiskveišistefnunni og śthluta kvóta; Ķslendingar, fįir og smįir, munu engu rįša ķ eigin mįlum. Žaš er engin trygging fyrir žvķ, aš Ķslendingar verši ekki beittir meirihlutavaldi, sem geti žżtt aš śtgeršin fęrist ķ hendur śtlendinga; og aršurinn meš žeim śr landi. Žaš er alveg sama, hversu oft žessi hręšsluįróšur ķslenskra kvótaeigenda hefur veriš leišréttur – žaš er eins og aš skvetta vatni į gęs. Hręšsluįróšurinn er endurtekinn ķ sķbylju, sérstaklega į landsbyggšinni. Fólk er fariš aš trśa fleiprinu. Žar meš er vitiborin umręša kęfš ķ fęšingunni.

Hverjum ķ hag?

Rómverjar hinir fornu spuršu gjarnan: Qui bono? Hverjum ķ hag? – žegar žeir lögšu mat į mįlflutning manna ķ senatinu. Sambęrilegt hśsrįš hjį Amerķkönum er: Follow the money. Žaš er vert aš hafa žetta ķ huga, žegar įróšur śtgeršarmanna er gegnumlżstur. Lķtum į eftirfarandi:

Skv. lögum er fiskveišiaušlindin sameign žjóšarinnar. Til aš taka af tvķmęli um žaš tókst 80-daga stjórninni aš binda žetta įkvęši ķ stjórnarskrį. Ķslensk stjórnvöld hafa žvķ ekki heimild til aš semja frį sér eignarréttinn į aušlindum žjóšarinnar, žar meš tališ fiskimišunum. Žetta breytir ekki žvķ, aš rķkiš śthlutar veišiheimildum til śtgeršarmanna, įn endurgjalds. Fįmennur hópur śtgeršarmanna fékk į sķnum tķma žau forréttindi aš fį einkarétt į nżtingu aušlindarinnar, fyrir ekkert. Žessu til višbótar fengu śtgeršarmenn rétt til aš selja eša leigja veišiheimildirnar, sem žeir eiga ekki, - įn žess aš eigandinn fįi nokkuš ķ sinn hlut.

Žessi śthlutun gjafakvóta, ķ skjóli pólitķsks valds, er sišlaus stjórnsżsla. Žessar ašfarir eru skżrt brot į grundvallarreglum stjórnskipunar Ķslands, sem kveša į um jafnręši fyrir lögum og atvinnufrelsi. Vera mį, aš réttlęta megi žetta stjórnkerfi til skamms tķma, ķ nafni neyšarréttar, nefnilega til žess aš forša śtrżmingu fiskistofna. Nś hefur reynslan hins vegar leitt ķ ljós, aš hiš yfirlżsta markmiš um uppbyggingu fiskistofna, meš žvķ aš takmarka sóknina, hefur mistekist. Hugsanlegar forsendur neyšarréttar gilda žvķ ekki lengur. Tķmabundinn neyšarréttur getur ekki til frambśšar vikiš frį grundvallarreglum stjórnskipunar rķkisins. Žaš er valdnķšsla.

Hvernig hafa ķslenskir śtgeršarmenn fariš meš žau forréttindi, sem žeim voru gefin af flokkum sķnum, Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokknum? Yfirlżst markmiš kvótakerfisins var hagręšing. Kvótakerfi meš framsali įtti aš žżša fęrri skip til aš sękja śthlutašan afla. M.ö.o.. žaš įtti aš lękka tilkostnaš og auka hagnaš. Yfirlżstur tilgangur var m.ö.o. tvķžęttur: Verndun fiskistofna og aukin aršsemi.

Hver er įrangurinn?

Hver er įrangurinn? Veišiheimildirnar hafa aš sönnu sķfellt fęrst į fęrri hendur. Tiltölulega fį og stór śtgeršarfyrirtęki rįša nś yfir kvótanum. Žessi fyrirtęki hafa vešsett óveiddan fisk ķ sjó hjį bankakerfinu, (ž.e. žrotabśum gömlu bankanna) fyrir lįnum til aš kaupa ašra śt śr greininni. Žannig hefur oršiš mikiš fjįrstreymi śt śr greininni. Fyrir žvķ mį fęra rök aš žarna sé aš finna uppruna pappķrsaušsins, sem sķšan var nżttur ķ fjįrhęttuspilinu ķ śtlöndum og aš lokum kom Ķslandi į hausinn. Hversu mikiš af veišiheimildum į Ķslandsmišum er žar meš komiš ķ hendur erlendra banka? Eru žetta ekki sömu mennirnir, sem vara žjóšina viš žvķ aš vondir menn ķ śtlöndum muni stela kvótanum, ef viš göngum ķ ESB?

Sum žessara śtgeršarfélaga hafa nś žegar meiri hluta tekna sinna af umsvifum ķ śtlöndum. Žaš eru žessir sömu kvótaeigendur sem reka LĶŚ og kosta įróšurinn um aš veišiheimildirnar og hagnašurinn muni fęrast ķ hendur śtlendinga, ef Ķsland gengur ķ ESB. Žaš eru žessi sömu kvótaeigendur, sem meš kvótabraski sķnu hafa sökkt sjįvarśtvegsfyrirtękjunum upp fyrir haus ķ skuldir. Skuldir žeirra nema nś allt aš aflaveršmęti žriggja įra.

Hrun krónunnar – sem žessi menn žykjast vilja standa vörš um – hefur hękkaš skuldirnar upp śr öllu valdi. Sjįvarśtvegurinn undir žeirra stjórn er sokkinn ķ skuldir. Žótt gengishrun krónunnar bęti samkeppnisstöšuna į erlendum mörkušum, hękkar žaš skuldirnar um leiš. Eina leišin, śr žvķ sem komiš er, til žess aš aflétta erlendum skuldum af sjįvarśtvegsfyrirtękjunum er sennilega sś aš ganga ķ Evrópusambandiš. Žar meš yrši sjįvarśtveginum, eins og öšrum atvinnuvegum, leyft aš afla hlutafjįr gegnum erlenda fjįrfestingu. Sjįvarśtvegurinn sęti žį viš sama borš og ašrar atvinnugreinar. Žrįtt fyrir erlenda hlutafjįreign hafa ķslensk stjórnvöld ótal rįš sem duga til aš tryggja, aš aršurinn af śtgerš og vinnslu héldist ķ landinu.

Žaš er kominn tķmi til, aš almenningur į Ķslandi fari aš sjį ķ gegnum hręšsluįróšur kvótaeigendanna ķ LĶŚ. Žaš er augljóst mįl, aš kvótahafarnir óttast žaš helst aš missa forréttindi sķn, ef gengiš veršur ķ ESB. Žaš er aš vķsu į misskilningi byggt, aš ESB ašild breyti nokkru um fiskveišistjórnun į Ķslandi og framkvęmd hennar. Embęttismenn ķ Brüssel hafa ekkert meš žaš aš gera. Viš žurfum sjįlf, ķ nafni almannahagsmuna, aš afnema žessi forréttindi, einfaldlega af žvķ aš žau eru hvort tveggja, löglaus og sišlaus.Nś reynir į vinstri-stjórnina, hvort hśn rķs undir nafni: Ętlar hśn aš standa viš stóru oršin og skila žjóšinni aftur arši af eign sinni – sjįvaraušlindinni?

Almannahagur gegn sérhagsmunum.

Svo žurfum viš aš įtta okkur į žvķ, aš hagsmunir sjómanna og fiskverkafólks ķ landi fara ekki saman viš hagsmuni kvótahafanna. Fjöldinn allur af žeim, sem įšur voru sjįlfstęšir atvinnurekendur ķ ķslenskum sjįvaraśtvegi, eru nś oršnir aš leigulišum forréttindaašalsins. Žaš žarf aš leysa žį śr fjötrum og fį žeim aftur stjórnarskrįrvariš atvinnufrelsi. Lénsveldiš leiš undir lok ķ Evrópu meš frönsku byltingunni. Žurfum viš nżja byltingu til žess aš afnema žaš ķ ķslenskum sjįvarśtvegi?

Innganga ķ ESB mundi žżša, aš aftur yrši hagkvęmt aš fullvinna sjįvarafuršir į Ķslandi. Įstęšan er sś, aš fullunnar afuršir yršu tollfrjįlsar (sem žęr ekki eru nś). Žetta mundi skapa atvinnu, sem ekki veitir af eftir hrun. Žetta eru augljós dęmi um žaš aš hagsmunir sjómanna og fiskverkafólks fara ekki saman meš hagsmunum kvótahafanna.

Žegar žetta bętist viš žį stašreynd, aš hręšsluįróšur LĶŚ er mestan part stašleysustafir frį upphafi til enda, standa vonir til, aš almenningur ķ landinu muni lįta almannahag rįša afstöšu sinni ķ žessu mįli, fremur en aš lįta blekkjast af hręšsluįróšri forréttindališsins. Hverjir eru žį hagsmunir almennings ķ žessu mįli? Hruniš hefur kennt okkur žaš the hard way: Stöšugt gengi, traustur gjaldmišill, lįgir vextir, afnįm verštryggingar og lęgra verš į lķfsnaušsynjum. Ašild Ķslands aš Evrópusambandinu snżst um lķfskjör almennings ķ framtķšinni.

Jón Baldvin Hannibalsson

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

1.5.2009 20:05:07
Ómar Kristjįnsson
Jį jį. žarfur pistill.

En meš fjįrfestingar erlendra ķ sjįvarśtvegi, žį er, skilst mér, sérįkvęši ķ EES sem undanskilur slķkar fjįrfestingar. Ž.e hreinlega bannar žęr.

Nś getur mašur ķmyndaš sér aš ekki hafi veriš aušveltaš nį slķku innķ EES samninginn og eitthvaš hljóti aš hafa komiš į móti. Ž.e ķslendingar (og Noršmenn lķklega) oršiš aš gefa eitthvaš eftir į móti.

Vęri fróšlegt aš heyra meira um hvernig gekk aš nį žessu atriši inn og hvaš kom į móti o.s.frv.
3.5.2009 19:54:09
Jónas
Žarfur pistill.

Hef oršiš var viš žann hręšsluįróšur einangrunarsinna aš skipin muni ekkert landa į Ķslandi, žau muni sigla beint meš aflann til ESB landa, vinnslan hér muni deyja (žessu var reyndar lķka haldiš fram ķ ašdraganda EES samningsins - reyndist lygi žį eins og nś)

Hér mį benda į reglur Breta - viš myndum vęntanlega setja svipašar reglur:
*50% af afla skipsins sé landaš ķ breskri höfn, eša
*50% įhafnar sé bśsettur ķ Bretlandi, eša
*Verulegur hluti śtgjalda śtgeršar skipsins sé tilkominn ķ Bretlandi eša
*Önnur atriši sem geti sżnt fram į raunveruleg efnahagsleg tengsl

Meš žessari višbót tek ég undir allt sem ķ greininni stendur.

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit