Greinasafn

2017
 »maķ

 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990

Articles in English

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

10.2.2016
„SOLIDARITY OF SMALL NATIONS: UTOPIAN DREAM OR PRACTICAL POLITICS?

Read more

All articles in English

6.5.2009

Svar til Styrmis: EVRÓPA - AUŠLINDIR - ATVINNULEYSI


1.
Žś spyrš, hver sé įsęttanleg nišurstaša aš mķnu mati um “forręšiš yfir aušlindunum?” Svar: Ašildaržjóšir ESB hafa sjįlfar forręši yfir aušlindum sķnum. Žęr rįša sjįlfar eignarréttartilhögun. Alžingi hefur nś samžykkt tillögu til stjórnskipunarlaga, sem lżsir aušlindirnar, ž.m.t. fiskimišin, sameign žjóšarinnar. Žaš er žar meš “non-negotiable”.


Aš žvķ er varšar fiskveišilögsögu Ķslands veršur samningsmarkmišiš aš gera hana aš sérstöku fiskveišistjórnunarsvęši. Žaš žżšir sérlausn skv. fordęmi, en ekki undanžįgu frį CFP. Žetta samningsmarkmiš styšst viš žau meginrök aš hér sé um aš ręša brżna žjóšarhagsmuni (e. vital national interest). Žessi tillaga er aušveld ķ framkvęmd, af žvķ aš ķslenska fiskveišilögsagan er algerlega ašskilin frį sameiginlegri fiskveišilögsögu ESB rķkja. Um žetta er vandręšalaust aš semja af žvķ aš meš tillögunni er ekkert tekiš af višsemjandanum, né heldur sett fram krafa um aukin réttindi okkur til handa frį žvķ sem er.

Sś stašreynd, aš Evrópusambandsžjóšir hfa engan sögulegan rétt til veiša innan ķslensku lögsögunnar aušveldar enn frekar žessa samningsnišurstöšu. Žrįtt fyrir tilvitnun žķna ķ “gręnu bókina” eru engar lķkur į, aš viš endurskošun CFP, sem framundan er, verši falliš frį grundvallarreglunni um hlutfallslegan stöšugleika (e. relative stability). Žęr žjóšir sem ķ hlut eiga, munu ekki fallast į žaš. Aš žvķ er okkur varšar, er reglan um hlutfallslegan stöšugleika eins konar varadekk. Į hana mun ekki reyna, einfaldlega vegna žess aš ašrar žjóšir eiga engan sögulegan rétt til veiša innan lögsögunnar. Framkvęmd žessarar reglu, aš žvķ er varšar veišar viškomandi ESB žjóša śr sameiginlegum stofnum og af sameiginlegu hafsvęši, er ž.a.l. okkur óviškomandi.
2.
Žś segir, aš meš ašild aš EMU og upptöku evru muni vandi okkar birtast ķ miklu atvinnuleysi, ķ staš žess aš birtast ķ himinhįum vöxtum eša gengissveiflum – og spyrš, hvor kosturinn er betri? Af hverju segir žś “ķ staš žess”? Viš höfum allt ķ senn: Himinhįa vexti, gengissveiflur, fjöldagjaldžrot fyrirtękja og mikiš atvinnuleysi. Sjįlfstęš peningamįlastjórn meš eigin gjaldmišli hefur ekki komiš ķ veg fyrir žaš. Vališ stendur žvķ augljóslega ekki milli žess, annars vegar aš hafa eigin peningamįlastjórn og lķtiš atvinnuleysi, eša hins vegar taka upp evru og fį mikiš atvinnuleysi. Spurningin er um žaš, hvort stöšugleiki og lįgir vextir geti aušveldaš fyrirtękjum į Ķslandi aš skapa nż (og veršmęt) störf ķ framtķšinni, fremur en óbreytt įstand meš ófyrirsjįanlegum gengissveiflum og ofurvöxtum. Ętlum viš ekkert aš lęra af hruninu?
3.
Žś slęrš žvķ föstu, aš žaš sé = merki milli ašildar aš ESB og atvinnuleysis. Žś gengur svo langt aš segja, aš evran sé “trygging fyrir verulegu atvinnuleysi į jašarsvęšum”. Žetta kemur ekki heim og saman viš stašreyndir. Noršurlöndin eru jašarsvęši ķ ESB. Um mišjna sķšasta įratug (1995) bjuggu žau öll viš hįtt atvinnuleysisstig. Įriš 2007, seinasta heila įriš fyrir heimskreppu, höfšu žau öll minnkaš atvinnuleysi verulega. Tölurnar eru žessar: (1) Dan. śr 10.3% ķ 3.4%, (2) Fin śr 15.2% ķ 6.8%, (3) Svķ śr 10.1% ķ 3.5%. Žessi dęmi duga til aš sżna fram į, aš jašarrķki ķ Evrópusambandinu hafa nįš umtalsveršum įrangri ķ sköpun starfa og śtrżmingu atvinnuleysis. Žetta į m.a.s lķka viš um lönd eins og Spįn og Ķtalķu, sem bįšum tókst aš minnka atvinnuleysi um helming į įrunum 1995-2007: Spįnn śr 20.3% ķ 9.2%; Ķalķa śr 11.3% ķ 6.1%. Holland hefur nįš eftirtektarveršum įrangri ķ barįttunni gegn atvinnuleysi. Sömuleišis smįžjóšir eins og Slóvakķa og Slóvenķa, sem ólķkt öšrum žjóšum ķ Miš- og Austur-Evrópu fullnęgšu inntökuskilyršum evrusamstarfsins. Fullyršing žķn: Evrusamstarf = atvinnuleysi stenst žvķ ekki nįnari skošun.
4.
Allar žjóšir verša, žótt ķ mismunandi męli sé, fyrir baršinu į heimskreppunni. Žaš er óhjįkvęmileg afleišing af samdrętti ķ eftirspurn, framleišslu og fjįrfestingum. Spurningarnar sem viš stöndum frammi fyrir eru t.d.: Hvaša žjóšir fara verst śt śr kreppunni? Hvort fara žęr žjóšir betur śt śr kreppunni, sem eru innan evrusvęšisins eša utan? Hvernig fara žęr žjóšir śt śr kreppunni, sem bśa viš eigin (veikburša) gjaldmišil og eru um leiš mjög skuldsettar? Žar sem botni kreppunnar er ekki nįš, held ég aš viš ęttum aš bķša įtekta meš aš kveša upp endanlega dóma. Einu getum viš žó slegiš föstu: Ķsland hefur hingaš til fariš verst śt śr žessu. Ekkert annaš land hefur oršiš jafnheiftarlega fyrir hvoru tveggja, bankahruni og gjaldmišilshruni. Viš höfum heldur ekki bitiš śr nįlinni meš žaš, hvort viš eigum jafnvel verra ķ vęndum. Viš skulum žvķ bķša meš endanlega dóma um sinn.
5.
Ég benti į žį žversögn, aš gegnishrun er böl, en afleišingin – lįggengi – kann aš reynast vera bónus, ef viš komumst fyrr į lappirnar aftur fyrir vikiš. Žegar viš hugsum til framtķšar, sżnist mér hins vegar aš veigameiri rök styšji žaš sjónarmiš, aš stöšugleikinn sem fylgir myntsamstarfi, vegi žyngra viš uppbyggingu atvinnuskapandi fyrirtękja heldur en sveigjanleiki ķ gengi. Tķšar gengisfellingar ķ litlu hagkerfi, sem er hįš innflutningi, hafa višvarandi veršbólguįhrif (gengisfelling er ķ ešli sķnu skammtķmaašgerš) og kippa grundvellinum undan uppbyggingu nżrra atvinnuvega, sem verša aš vera samkeppnisfęrir į alžjóšlegan męlikvarša til žess aš skapa žau störf, sem viš erum aš mennta žjóšina fyrir. Ég gef lķtiš fyrir pólitķk, sem er ekkert annaš en skammtķmareddingar. Pólitķk žarf aš byggja į framtķšarsżn til žess aš skila įrangri fyrir fólk. Gengisfellingaleišin er śrelt, tilheyrir veröld sem var og samrżmist ekki langtķma vaxtarskilyršum atvinnulķfs ķ alžjóšlegu umhverfi.

Heimskreppan į millistrķšsįrum lišinnar aldar var haršur skóli. Hśn leiddi til nżrrar heimsstyrjaldar. Hśn kollvarpaši rķkjandi rétttrśnaši ķ hagfręši og pólitķk. Upp śr žeirri reynslu spratt mitt sósķaldemókratķ og tilraunin meš hiš norręna og sķšar meir hiš evrópska velferšarrķki. Hvaš mun žessi kreppa kenna okkur? Hvaš getum viš af henni lęrt? Hugsum um žaš.


Jón Baldvin Hannibalsson

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

6.5.2009 16:14:50
Hans Haraldsson
"Žrįtt fyrir tilvitnun žķna ķ “gręnu bókina” eru engar lķkur į, aš viš endurskošun CFP, sem framundan er, verši falliš frį grundvallarreglunni um hlutfallslegan stöšugleika (e. relative stability)".

Žarf ekki einhver aš hafa samband viš žį žarna sušur ķ Brussel og lįta žį vita aš Jón Baldvin Hannibalsson hafi tekiš śt stöšuna og žvķ geti žeir hętt aš sóa tķma og bleki ķ vitleysu.

Annars er žaš nś meira įstandiš aš vanžekking og skilningsleysi į mįlefnum ESB skuli jafnvel vera til stašar mešal embęttismanna framkvęmdastjórnar ESB og aš žaš lendi į Jóni Baldvini Hannibalssyni hérna uppi į Ķslandi aš žurfa aš vera aš leišrétta žį.
6.5.2009 16:32:47
Ketill S
Hvenęr ętlar fólk aš hętta žessu rugli um lķkur eša engar lķkur? Žaš hvaša samning Ķsland getur fengiš veršur aldrei vitaš nema aš undangenginni ašildarumsókn og samningavišręšum. Žetta er ekkert flóknara. Menn geta veriš mismunandi bjartsżnir eša svartsżnir um nišurstöšuna. En ef einhvern langar ķ bķl er eitt öruggt; hann eignast bķlinn aldrei nema aš ręša fyrst viš eigandann um verš og greišsluskilmįla.
6.5.2009 18:20:38
Andrés Fjeldsted
Sęll Jón,

Žakka góš og upplżsandi skrif.
Kannski smį tillaga, sem svar viš ummęlunum hér aš framan; vantar ekki umfjöllun um hvernig įkvaršanatöku er hįttaš innan ESB, sem innlegg ķ žį umręšu sem nś fer af staš.

Hans, lķkt og svo margir Ķslendingar, gera sér nefnilega engan veginn grein fyrir žvķ hvernig įkvaršanir eru teknar innan sambandsins. Žannig er framkvęmdarstjórnin, aš žvķ er viršist, talin einvöld og alrįš ķ allri įkvaršanatöku. Stašreyndin er sś aš žvķ fer algerlega fjarri, og nįnast eins og Ķslendingar hafi bara ekki heyrt minnst į rįšherrarįšiš, sem er žó valdamesta stofnun sambandsins.

Jafnvel menn eins og vinur žinn hann Styrmir, fyrrum ritstjóri fyrrum vķšlesnasta flokksblaši landsins, viršist ekki įtta sig į žessu. Fer žvķ mišur.

Žetta gleymist einnig įvallt žegar talaš er um lżšręšishalla sambandsins; ęšsta įkvaršanataka um lagasetningu og stefnumörkun fer fram mešal lżšręšislega kjörinna rįšherra, sem žurfa sķšan aš standa skil gagnvart sķnum kjósendum.
6.5.2009 18:57:14
Ómar Kristjįnsson
Jį einmitt. Žetta er alveg hįrrétt varšandi HS regluna.

Nįkvęmlega žaš sem eg hef veriš aš reyna aš segja mönnum og konum undanfaiš. (En sumir įtt įkaflega erfitt meš aš skilja)

Jón aušvitaš oršar žetta samt aušvitaš miklu betur en mér hefur tekist.

Lķka rétt sem hann bendir į, aš ķ sjįlfu sér er reglan ķ okkar tilfeli einskonar varadekk.
6.5.2009 21:40:06
Sęvar Helgason
Hér įšur fyrr žóttu žeir sem höfšu dvalist utan landssteinanna um tķma og kynnst öšrum žjóšum į žeirra eigin grund , mešal framįmanna - vera upplżstir menn.
Žeir voru žaš sem kallaš var "sigldir" .
Andstęša žessara manna voru žeir sem aldrei hleyptu heimdraganum- fóru aldrei utan.
Žeir voru "heimskir" kallašir.
Betra er aš sjį einu sinni en aš heyra hundraš sinnum.- segir einhverstašar
Žetta kemur mér ķ hug žegar ég les einvķgi ykkar fóstbręšra - žķn og Styrmis.
Žekking žķn į višfangsefninu og framsetning er til sóma.

Kęrar žakkir fyrir afar skżran og innihaldsrķkan pistil
11.5.2009 00:19:43
Anna Benkovic Mikaelsdóttir
Takk Jón ...fyrir aš orša žetta svona skżrt!
Vona aš žjóšin beri gęfu til aš lesa žetta sjįlf svart į hvķtu eftir 20 įra barįttu gegn "višręšum"?

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit