Greinasafn

2017
 »október

 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

9.5.2009

ER EKKERT AŠ ÓTTAST?

Ķ Fréttablašinu žann 1. maķ, s.l. tók ég mér fyrir hendur aš leišrétta 11 firrur um Evrópusambandiš, sem żmir frambjóšendur héldu aš kjósendum ķ nżlišinni kosningabarįttu. Greinin vakti talsverš višbrögš lesenda, bęši jįkvęš og neikvęš. Sumir lesendur sögšu sem svo: Vera mį aš žś hafir rétt fyrir žér – eša allavega nokkuš til žķns mįls – um žessi ellefu mįlasviš. En er žaš virkilega svo, aš žś sjįir enga ókosti viš Evrópusambandiš?

Vissulega er žaš svo aš ég óttast hvorki um sjįlfstęši Ķslands né fullveldi. Ég óttast hvorki um eignarhald į aušlindum okkar, né heldur aš viš getum ekki nįš įsęttanlegri samningsnišurstöšu um įframhaldandi forręši okkar yfir sjįvaraušlindinni. Ég er lķka alveg viss um, aš viš munum įfram stunda landbśnaš į Ķslandi. Og ég hef ekki įhyggjur af žvķ, aš viš getum ekki gętt hagsmuna okkar og haft ešlileg įhrif ķ samstarfi viš Noršurlanda- og Eystrasaltsžjóšir, innan Evrópusamstarfsins. Ég lęt heldur engan telja mér trś um, aš Evrópusambandiš sé kapķtalistķsk valdastofnun, hvaš žį heldur sósķalķskt rķkisforsjįrbįkn. Hvorugt er rétt.

En er žį virkilega ekkert aš óttast? Frómt frį sagt žį hef ég mestar įhyggjur af peningamįlastefnunni. Hvaš į ég viš? Er žaš ekki einmitt fyrst og fremst evran – žessi trausti alžjóšlegi gjaldmišill – sem Ķslendingar sjį ķ hillingum ķ stašinn fyrir gengisfellda krónuna? Er žaš ekki einmitt peningamįlasamstarfiš, sem flestum okkar žykir eftirsóknarveršast? Er žaš ekki žaš sem į aš fęra okkur stöšugleika gengis- og gjaldmišils – stöšugt veršlag, lįga vexti, og lęgra verš į lķfsnaušsynjum?

Įföll - og įfallahjįlp

Er žaš ekki einmitt stöšugleikinn, sem fyrirtęki og heimili į Ķslandi žrį og žurfa mest į aš halda? Viljum viš ekki fyrst og fremst losna viš žessar ófyrirsjįanlegu sveiflur ķ veršlagi og vöxtum og žar meš greišslubyrši skulda? Höfum viš ekki fengiš okkur fullsödd af žvķ aš vera fórnarlömb ķ fjįrhęttuspili meš afkomu okkar og atvinnu? Sjįlf evran – er hśn ekki höfušdjįsn og helsta hnoss Evrópusambandsins – sjįlft haldreipi stöšugleikans?

Mikiš rétt. Žjóš sem hefur oršiš fyrir gjaldmišilshruni, til višbótar viš hrun fjįrmįlakerfisins, ętti aš kunna öšrum žjóšum fremur aš meta fyrirheit um traustan gjaldmišil og žann stöšugleika ķ efnahagsumhverfinu, sem ķ žvķ felst. Viš erum žessi misserin aš upplifa afleišingar gjaldmišilshruns. Viš erum aš upplifa innflutningsveršbólgu og óbęrilega vexti ķ kjölfariš. Okkur stendur mörgum hverjum ógn af žvķ, hvernig gengis- eša verštryggš lįn eru aš stefna fjölskyldum okkar ķ greišslu- eša gjaldžrot.

Nęr 20.000 Ķslendingar hafa misst vinnuna vegna žess aš erlendar skuldir fyrirtękjanna hafa tvöfaldast ķ einu vetvangi. Žśsundir heimila horfa fram į aš missa ķbśšina um leiš og atvinnuna. Žetta er neyšarįstand. Og žetta neyšarįstand er bein afleišing af žvķ, aš žjóšargjaldmišill okkar, ķslenska krónan, er hruninn. Flestir žeirra sem fįst viš žaš aš reka fyrirtęki og hafa annaš fólk ķ vinnu, eygja enga von til framtķšar, ašra en žį aš skipta um gjaldmišil – taka upp evru.

Hvernig mį žį vera aš ég lżsi įhyggjum mķnum helst śt af peningamįlastefnu Evrópusambandsins? Er sjįlf evran – sem į aš vera lausnin – oršin aš vandamįli? Žetta viršist viš fyrstu sżn vera dįlķtil žversögn. Žaš sem viš nś eygjum sem höfuškost, kann lķka sķšar meir aš hafa ķ för meš sér vandamįl, sem kalla į ašrar lausnir. Hvaš ętti žaš svo sem aš vera? Eftir aš viš höfum einu sinni tekiš upp evruna, meš fyrirheiti um allan žann stöšugleika sem žvķ fylgir – žį getum viš ekki fellt gengiš.

Žjóšartjón eša töfralausn?

Hver var helsti kosturinn viš krónuna aš bestu manna yfirsżn į lišinni öld? Hann var aš geta fellt gengi hennar eftir žörfum. Ķ upphafi var ķslenska krónan jafngildi dönsku krónunnar. Nśna žarf ca. 2.000 ķslenskar krónur til aš vega upp eina danska. Žetta mį orša svo, aš hagstjórnin į Ķslandi hafi reynst vera tvö žśsund sinnum lélegri en ķ Danmörku. Og žetta teljum viš okkar ķslensku krónu helst til įgętis! Hśn er svo sveigjanleg, segjum viš.

Hvaš er gengisfelling? Hśn er afleišing óstjórnar og višurkenning į mistökum. En hśn getur lķka veriš višbrögš viš ytri įföllum, sem viš rįšum ekki viš. Hśn er ašgerš til žess aš lękka framleišslukostnaš innanlands, eins og žaš heitir į mįli atvinnurekenda. Į mįli launžega heitir žetta hins vegar kauplękkun. Gengislękkun bętir samkeppnishęfni og styrkir stöšu śtflutnings. En hśn er um leiš efnahagslegt öržrifarįš – neyšarśrręši, žótt hśn geti į stundum veriš óumflżjanleg.

Gengishruniš, sem viš erum nś aš ganga ķ gegnum, hefur valdiš fyrirtękjum og heimilum žungbęru böli. Į sama tķma er lįgt gengi krónunnar, eftir hrun, įvķsun į bętta samkeppnishęfni śtflutnings- og samkeppnisgreina (t.d. feršažjónustu). Gengisfalliš hefur snśiš gķfurlegum viskiptahalla (og žar meš skuldasöfnun) ķ višskiptajöfnuš. Lįggengi krónunnar og styrking śtflutningsgreina į aš gera okkur kleift aš afla meiri erlends gjaldeyris til aš borga nišur skuldir. Takist okkur aš skilja skuldir einkaašila eftir ķ žrotabśum gömlu bankanna, eiga Ķslendingar žar meš aš geta unniš sig śt śr kreppunni hrašar en žęr žjóšir, sem bśa įfram viš hįgengi og fjįrmįlakerfi, sem er mašksmogiš af “vondum” śtlįnum.

Aftur til fortķšar

Bķšum nś viš. Er ekki veriš aš snśa hér öllu į haus? Er eftirsóknarvert aš hafa traustan gjaldmišil, stöšugt veršlag og lįga vexti eša ekki? Er hęgt aš męla žvķ bót, aš bśa viš veikan gjaldmišil og ófyrirsjįanlegar sveiflur ķ veršlagi, greišslubyrši skulda o.s.fr.? Hvert er svariš? Aušvitaš er eftirsóknarvert aš bśa viš stöšugleika. En ef žaš mistekst, žį hljóšar okkar gamla hśsrįš upp į žaš, aš skjótvirkasta mešališ til aš nį aftur bata sé aš fella gengiš. Gengisfelling er meš öšrum hin eina sanna patentlausn landans.

Žaš er inngróiš ķ lķfsreynslu Ķslendinga, aš leišin śt śr efnahagslegum ógöngum – žegar framleišslukostnašur innan lands er oršinn hęrri en svo, aš viš getum selt fiskinn ķ śtlöndum – sé sś aš fella gengiš. Enda hafa landstjórnarmenn ķslenskir fellt gengiš oftar en tölu veršur į komiš į lżšveldistķmanum. Žetta er ekki verri męlikvarši en hver annar į žaš, hvernig okkur hefur tekist til um hagstjórnina: Tvö žśsund sinnum verr en Dönum frį žvķ viš skildum viš žį aš borši og sęng.

Elsta kynslóš nślifandi Ķslendinga hefur vanist žvķ aš hagstjórnarfśsk af žessu tagi sé ķ lagi, af žvķ aš viš getum alltaf reddaš okkur śt śr ógöngum meš žvķ aš fella gengiš. Kannski var okkur nokkur vorkunn mešan viš bjuggum viš einhęft og lokaš hagkerfi meš eina śtflutningsgrein: Fisk. Hagsveiflan įtti uppruna sinn ķ aflabrögšum og veršlagi į erlendum mörkušum. Viš fengum viš hvorugt rįšiš. Žetta var bara svona.

Ef sjįvarśtveguirnn var ķ uppsveiflu, žį hękkušu öll laun og tilkostnašur. Ef fiskurinn var oršinn dżrari en neytendur ķ śtlöndum vildu borga, žį lękkušum viš tilkostnašinn – kaupiš – meš einu pennastriki. Viš žurftum ekki aš hafa įhyggjur af fjįrflótta. Stjórnvöld héldu uppi ströngum gjaldeyrishöftum og erlend fjįrfesting var engin. Viš žurftum heldur ekki aš hafa įhyggjur af samkeppnishęfni annarra atvinnugreina. Žęr žrifust ekki viš žessar ašstęšur, umfram smįišnašur fyrir heimamarkaš og ķ skjóli tollverndar. Spurningin er: Getum viš haldiš žessu įfram? Eša öllu heldur: Getum viš horfiš aftur til fortķšar – eftir hrun?

Veröld sem var

Hvort sem okkur lķkar betur eša verr, žį er žetta veröld sem var. Hlutdeild sjįvarśtvegsins ķ žjóšarframleišslunni er innan viš 8% og hlutdeild hans ķ gjaldeyriröfluninni var komin nišur undir 30% fyrir hrun. Störf ķ sjįvarśtvegi og landbśnaši til samans eru innan viš 11.000. Žaš er borin von, aš žau 20.000 störf sem viš žurfum nś aš skapa, til žess aš śtrżma atvinnuleysinu, verši til ķ sjįvarśtvegi og landbśnaši.

Žorri Ķslendinga vinnur nś žegar ķ atvinnugreinum, sem Hagstofan flokkar undir išnaš og žjónustu, verslun og višskipti. Viš rekum višamikiš skólakerfi, frį vöggustofu upp ķ hįskóla, til aš bśa unga fólkiš undir störf ķ žessum greinum. Žessi störf munu verša til ķ orkugeiranum og afleiddum greinum, ķ margvķslegum žekkingarišnaši, sem byggir į rannsóknum og žróun, eša innfluttri tękni, og snżst m.a.um hugbśnaš, hönnun, lķftękni, lyfjaframleišslu, heilbrigšis- og feršažjónustu o.fl.. Fyrir nś utan žęr atvinnugreinar, sem verša til ķ framtķšinni, en viš kunnum ekki einu sinni aš nefna ķ nśinu.

Žaš sem žessar atvinnugreinar framtķšarinnar eiga flestar sameiginlegt er žaš, aš til žess aš vaxa og dafna žurfa žęr aš bśa viš stöšugleika. Fyrirtęki ķ žessum greinum byggja į įętlunargerš og markašsstarfi langt fram ķ tķmann. Žau žurfa ašgang aš erlendu fjįmagni og erlendum mörkušum, af žvķ aš heimamarkašurinn er of smįr. Grunnstęršir eins og t.d. gengi gjaldmišilsins, verš ašfanga og afurša, ašgengi aš fjįrmagni og greišslubyrši skulda, verša aš vera žekktar og įreišanlegar fram ķ tķmann. Skammtķmahugsun og reddingarhugarfar veišimannasamfélagsins heyrir til lišinni tķš.

Nżlišin reynsla, endalok tilraunarinnar meš Ķsland sem alžjólega fjįrmįlamišstöš, į grundvelli okkar gömlu og gengisfelldu krónu – myntsvęšis į stęrš viš smįborg ķ śtlöndum – ętti aš hafa kennt okkur žessa lexķu ķ eitt skipti fyrir öll. Nżja Ķsland veršur ekki byggt į svo ótraustum grunni. Okkur er lķfsnaušsyn aš tengjast stęrra myntsvęši, sem getur fęrt okkur stöšugt efnahagsumhverfi. Ella munu atvinnugreinar framtķšarinnar ekki žrķfast hér og fólkiš, sem viš menntušum til starfa ķ žessum greinum, mun ekki bśa hér.

* * * * *
Žegar viš tökum upp evruna, veršum viš aš semja um samkeppnishęft gengi ķ upphafi. Sķšan stöndum viš frammi fyrir žvķ verkefni, eins og ašrar žróašar žjóšir, aš višhalda jafnvęgi og žar meš samkeppnishęfni ķ okkar žjóšarbśskap meš agašri hagstjórn. Viš getum t.d. ekki leyft okkur aš semja um launahękkanir innanlands langt umfram žaš sem gerist hjį višskiptažjóšum okkar. Og žį žżšir ekki aš slį endalaust lįn ķ śtlöndum til žess aš fara į fjįrfestingar- eša neyslufyllirķ, įn žess aš hugsa um morgundaginn.

Viš veršum m.ö.o. aš fara aš temja okkur ytri aga og festu ķ hagstjórn aš minnsta kosti til jafns viš Dani, sem viš sögšum skiliš viš fyrir rśmlega hįlfri öld. Žvķ aš viš getum ekki mikiš lengur reitt okkur į patentlausnir – gengisfellingu gjaldmišilsins – til aš redda okkur eftir aš allt er komiš ķ kalda kol.

Viš veršum ķ framtķšinni aš semja okkur aš sišum annarra žjóša og laga žjóšarbśskapinn aš breytilegum ytri ašstęšum, jafnt og žétt, meš žeim hagstjórnartękjum, sem viš höfum yfir aš rįša: Aga ķ rķkisfjįrmįlum og virkum vinnumarkašsašgeršum. Eins og sżnt hefur veriš fram į, hefur mörgum smįžjóšum innan Evrópusambandsins tekist žetta, įn žess aš borga fyrir stöšugleikann meš auknu atvinnuleysi. Hvers vegna ęttum viš ekki aš geta žaš lķka? Eigum viš nokkurra annarra kosta völ?

Jón Baldvin Hannibalsson (Höf. lagši stund į samanburš hagkerfa viš Harvard hįskóla 1976-77)

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

9.5.2009 13:06:16
Siguršur Viktor Ślfarsson
Sęl Jón Baldvin og Bryndķs,

Aš sumu leyti finnst mér žessi grein skapa fleiri spurningar en hśn svarar. Nokkrar vangaveltur sem vöknušu hjį mér viš lestur hennar:

1. Hvaša įhrif er aflagning gengisfellinga aš hafa į żmis rķki Evrópu žessa dagana? Mį žar helst nefna Portśgal, Ķtalķu, Grikkland og Spįn (PIGS - rķkin) en nśna skilst manni aš Ķrland, Austurrķki įsamt stórum hluta Austur-Evrópu sé aš lenda ķ žvķ sama. Atvinnuleysi į Spįni er 17,4% nśna en var rśmlgea 9% fyrir įri sķšan. Žeir žurfa lķklega aš fara ķ žaš aš lękka laun handvirkt. Er žaš framtķšin į Ķslandi? Aš į 10 įra fresti verši geršir mķnuskjarasamningar? Hver verša raunveruleg įhrif į venjulegt fólk?

2. Žaš sem viš munum fį ķ staš nśverandi óstöšugleika (tķšar stuttar djśpar efnahagssveiflur) verša grynnri sveiflur (bęši upp og nišur) sem nį yfir lengri tķma en įšur (veltum eins og stórskip ķ staš žess aš velta eins og smįbįtur). Enginn trśir žvķ aš žeir sem stjórna efnahagsmįlum į Ķslandi muni skyndilega verša nóbelveršlaunahafar ķ hagfręši og skyndilega fara aš nį miklu betri įrangri en nokkru sinni įšur. Žaš er ekki raunhęft hversu jįkvętt sem žaš vęri.

3. Hvaš gerum viš žį ŽEGAR (ekki ef) viš lendum ķ sömu stöšu og Spįnn? Hvaš gerum viš žegar viš förum śt af sporinu ķ efnahagsmįlum vegna žess aš viš įkvešum aš byggja nżja virkjun sem er svo stór aš hśn ruggar bįtnum illilega og dęlir fé inn ķ samfélagiš erlendis frį eša žegar / ef viš finnum olķuna og hśn fer aš telja verulegt hlutfall landsframleišslunnar (mišaš viš žaš magn sem talaš er um) og veršsveiflur į olķu fara aš rķfa ķslenskt efnahagslķf upp og nišur eins og fiskurinn gerši įšur? Ef viš höldum įfram aš byggja įlver munu veršsveiflur į įli einnig kippa okkur upp og nišur lķka svo um munar.

4. Er aflagning gengisfellinga virkilega eini mķnusinn viš ESB?


5. Hvaš meš alls kyns framleišslukvóta innan ESB? Félagi minn starfar ķ sykurbransanum ķ Belgķu og žar hafa žeir žurft aš loka fleiri en einni verksmišju vegna kvótabreytingartilskipanna frį ESB. Ég žekki mįliš ekki ķ smįatrišum en žarna eru neikvęšir žęttir sem takmarka okkur ekki nśna, er žaš ekki rétt hjį mér? Žaš er hęgt aš skipa okkur aš hętta aš framleiša tilteknar vörur vegna žess aš žaš sé stefna ESB aš framleiša žęr annars stašar eša į annan hįtt.

6. Hvaš meš "exit-plan"? Ef mašur fer inn ķ eitthvaš til įratuga žį er öruggt aš forsendur munu breytast ķ įttir sem nś eru ekki žekktar. Žį er ekki óešlilegt aš spyrja: "Ef viš įkvešum į einhverjum tķmapunkti aš segja okkur śr ESB, hvaš veršur um okkur žį?" Er hęgt aš semja um žaš ķ ašildarvišręšum aš EF viš įkvešum aš yfirgefa sambandiš į einhverjum tķmapunkti, žį getum viš fariš aftur til EES samningsins ķ staš žess aš fara alla leiš aftur til žess sem var į undan (var žaš ekki frķverslunarsamningur frį 1972 eša eitthvaš svoleišis) sem innihélt hvorki ašild aš fjórfrelsinu né żmislegt fleira?

7. Hvaš meš innflutning į vörum frį löndum utan ESB? Ķslenskur markašur er miklu amerķskari en evrópskur markašur aš mörgu leyti. Eitt pķnulķtiš dęmi er aš Ķslendingar erlendis eru aš hafa meš sér Cheerios og Swiss Miss kakóduft ķ kķlóavķs žegar žeir fara erlendis, vegna žess aš žessar vörur fįst ekki ķ Evrópu. Hvaša įhrif hefur ašild į innflutning frį löndum utan sambandsins?

8. Hvaš meš śtflutning og samninga viš lönd utan ESB? Getum viš gert tvķhliša frķverslunarsamning viš NAFTA eftir aš viš erum komin inn ķ ESB? Ķ dag erum viš meš EES samninginn viš Evrópu. Mašur spyr sig hvort viš gętum ekki oršiš aš einhvers konar milliliš milli Evrópu og Amerķku, t.d. meš frķverslunarsvęši ķ Keflavķk, og žį jafnvel aš žrišju stošinni yrši bętt viš ķ Asķu žegar siglingar- og flugleišin yfir Noršurpólinn opnast til Asķu. Hvaša dyrum erum viš aš loka aš baki okkur viš inngöngu ķ ESB?

9. Hvaš eru ašrar žjóšir aš greiša til sambandsins ķ beinhöršum peningum? Hvaš eru žęr aš fį mikiš til baka ķ formi styrkja o.ž.h.? Hvernig er lķklegt aš jafnan verši hjį okkur? Hvernig er hśn ķ dag hvaš snertir EFTA og EES? Hvaš erum viš aš setja mikinn pening inn ķ žaš samstarf? Hvaša annar kostnašur veršur til. Žurfum viš aš halda śti fleira starfsfólki į meginlandinu en veriš hefur? Er žaš verulegur munur?


Žetta eru svona ķ fljótu bragši žęr vangaveltur sem komu upp ķ hugann viš lestur greinarinnar. Ég er ekki sérfręšingur ķ ESB og einhver sem veit meira um žaš en ég kęmi lķklega fram meš fleiri spurningar. Mér finnst greinin ķ raun ašallega ganga śt į aš sannfęra lesandann um aš žetta sé ķ raun ekki įhyggjuefni, aš mķnusinn sé ķ raun ekki mķnus.

Nišurstaša
Žaš eru kostir og gallar viš allt sem mašur tekur sér fyrir hendur ķ lķfinu. Žaš eru kostir og gallar viš allar įkvaršanir. Ég trśi žvķ einfaldlega ekki aš žaš séu eingöngu kostir viš inngöngu ķ ESB. Sé žvķ haldiš fram žį treysti ég ekki mįlflutningnum, hann er ekki trśveršugur. Žaš vantar ķ myndina.

Ég veit aš žetta er mjög krefjandi verkefni fyrir žig Jón, žar sem žś hefur talaš MEŠ ESB ašild svo įrum skiptir. Ég held hins vegar aš žś getir betur en žessi grein gefur til kynna. Ķ hįskólanum lęrši mašur svokallaša samlokuašferš viš kynningar. Mašur įtti aš fyrst aš kynna eitthvaš gott, sķšan žaš slęma og loks enda į einhverju góšu. Žannig bęri minna į žvķ neikvęša ķ mišjunni. Greinin er nįkvęmlega svona uppbyggš. Žś byrjar į žvķ aš lżsa öllu sem er jįkvętt, sķšan talar žś um afnįm gengisfellinga og loks segir žś aš žaš sé ķ raun ekki svo slęmt.

Eins og hvaš mér fannst greinin um daginn góš žar sem hśn svaraši raunverulega mörgum brżnum spurningum į skżran og skilmerkilegan hįtt žį finnst mér žessi grein ekki gera žaš og fęr hśn žvķ ekki mjög hįa einkunn. Ég hef žaš mikiš įlti į žér Jón aš ég er sannfęršur um aš žś getur gert mun betur.

Kęrar žakkir samt fyrir aš taka įbendingunni um aš kanna mķnusana og leggja žetta į žig. Žetta er mikilvęgt fyrir umręšuna. Mikilvęgt fyrir venjulegt fólk sem er aš reyna aš setja sig inn ķ žetta margslungna og krefjandi mįl.

Meš kęrri kvešju, Siguršur Viktor

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit