Greinasafn

2017
 »október

 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

16.5.2009

UM BÓK AUŠUNS ARNÓRSSONAR - INNI EŠA ŚTI?

SAMNINGSSTAŠA OG SAMNINGSMARKMIŠ

– Ašildarvišręšur viš Evrópusambandiš
Alžjóšamįlastofnun og Rannsóknarsetur um smįrķki – Hįskólaśtgįfan, 2009

Žetta er lķtil bók um mikiš efni: Hvernig į litla Ķsland aš semja um ašild viš hiš stóra Evrópusamband? Umręšuefniš er žessi dęgrin į hvers manns vörum, viš eldhśsboršiš og į vinnustašnum. Žessi litla bók į žvķ brżnt erindi viš alla Ķslendinga, sem į annaš borš kęra sig ekki kollótta um framtķš sķna og sinna.

Aš vķsu er žetta ekki eins stór įkvöršun og viršast mętti viš fyrstu sżn. Viš erum nefnilega engir nżgręšingar ķ Evrópusamstarfi. Žann 1. jan. s.l. voru 15 įr lišin frį žvķ aš Ķsland geršist ašili aš Evrópska efnahagssvęšinu (EES). Eins og höfundur sżnir fram į, žżšir žaš aš viš erum eins konar aukaašilar aš ESB nś žegar. Ķ samningavišręšunum framundan žurfum viš žvķ ašeins aš semja um tiltölulega fį vandmešfarin mįlasviš: Žau sem skipta mestu mįli eru: Sjįvarśtvegur, landbśnašur og byggšamįl, evrusamstarfiš og kostnašur og mönnun öržjóšar ķ hinum stóru stofnunum rķkjasambandsins.

Engum dylst, sem fylgist meš žjóšarumręšunni, aš u.ž.b. žrišjungur žjóšarinnar er skķthręddur um, aš eitthvaš hręšilegt muni koma fyrir žjóšina, stķgi hśn skrefiš til fulls ķ Evrópusamstarfinu og gerist fullgild ašildaržjóš. Af hverju eru svona margir svona vošalega hręddir?

Sumpart er žetta ofurskiljanlegt. Ķslendingar teljast vera innan viš 0.1% af nśverandi ķbśafjölda Evrópusambandsins. Margir finna žvķ sįrt til smęšar sinnar. Žeir óttast aš tżnast ķ mannhafinu; aš verša įhrifalaus handbendi stęrri žjóša. Sérhagsmunahópar, eins og t.d. kvótažiggjendur ķ LĶŚ og forystusaušir bęndasamtakanna, óttast aš missa spón śr aski sķnum. Žeir vita hvaš žeir hafa ķ hendi, en ekki hvaš žeir hreppa. Žeir ala žvķ kerfisbundiš į hręšsluįróšri um aš landbśnašurinn muni leggjast af og śtlendingar muni kasta eign sinni į aušlindirnar – ž.m.t. fiskimišin.

Grżlusögur af žessu tagi eru ķ žessari bók, afhjśpašar fyrir žaš sem žęr eru: Grżlusögur. En grżlusögurnar verša endurteknar ķ sķbylju ķ ašdraganda komandi žjóšar atkvęša- greišslu, og žęr munu vafalaust duga til aš gera marga viti sķnu fjęr af hręšslu.Til žess eru refarnar skornar. Viš erum nżfrjįls žjóš – fyrrverandi nżlendužjóš. Sjįlfstęšisbarįttan viš Dani setur enn svipmót sitt į hugarfar og pólitķska oršręšu okkar.
Žorskastrķšin viš Breta eru enn ķ fersku minni. Stundum finnst okkur eins og allir śtlendingar séu óvinir, sem vilji okkur illt. Skynsamleg umręša, sem byggir į stašreyndum og yfirvegušu hagsmunamati, į erfitt uppdrįttar ķ svona andrśmslofti.

Snertur af ofsóknarkomplex

Viš bśum yfir lķtilli reynslu ķ alžjóšasamskiptum. Sś hugsun, aš viš žurfum aš tala mįli okkar viš erlenda įhrifamenn til aš fį brżnum hagsmunamįlum framgengt, er mörgum ķslenskum stjórnmįlamönnum framandi. Margir žeirra viršast halda, aš žeir séu einir ķ heiminum. Margir žeirra, sem žykjast fęrir ķ flestan sjó į heimavelli, reynast uppburšarlitlir og umkomulausir ķ framandlegu umhverfi. Tungumįlakunnįtta Ķslendinga er reyndar langt fyrir nešan mešaltal hjį smįžjóšum ķ Evrópu. Flestir žykjast geta bjargaš sér į amböguensku, sem dugar skammt žegar į reynir aš rökręša flókin mįl meš sérhęfšu tungutaki. Vald į skandķnavisku er aš deyja śt meš yngri kynslóšinni. Meginlandstungumįl eru flestum framandi. Žetta mįlhelti žolir lķtt samanburš viš fjöltyngi stjórnmįlamanna smįžjóša į meginlandi Evrópu. Žaš stošar lķtt aš senda mįllausa menn ķ samningavišręšur viš śtlenda sérfręšinga.

Žetta er m.a. skżringin į žvķ, hvers vegna žjóšremba og hroki heima fyrir breytist oft ķ heimóttarskap og vanmetakennd, žegar komiš er śt fyrir landsteinana. Er žetta ekki m.a. skżringin į žvķ, hvers vegna mörgum Ķslendingum finnst ešlilegt og naušsynlegt samstarf viš śtlendinga vera af einhverjum įstęšum varasamt? Hvers vegna er svo aušvelt aš telja Ķslendingum trś um, aš žjóšir sem starfa af fśsum og frjįlsum vilja ķ fjölžjóšasamtökum, til žess aš gęta žar gagnkvęmra hagsmuna, hafi žar meš glataš sjįlfstęši sķnu og fullveldi? Hvers vegna ķ ósköpunum ęttu žęr rśmlega 20 smįžjóšir, sem af fśsum og frjįlsum vilja hafa samiš um ašild aš Evrópusambandinu, - hvers vegna ęttu žęr aš hafa gert žaš til aš farga sjįlfstęši sķnu? Umręša af žessu tagi flokkast undir einhvers konar paranoju – og žarfnast sérstakrar mešferšar.

Hvers vegna ęttu žį Ķslendingar nokkuš aš vera aš eyša tķma sķnum ķ aš hugsa um ašild aš Evrópusambandinu, žótt žvķ sem nęst öllum öšrum Evrópužjóšum kunni aš žykja žaš fżsilegur kostur? Viš erum spes, er žaš ekki? Fer ekki best į žvķ, aš viš bśum bara aš okkar og reynum aš lįgmarka žau samskipti, sem viš žurfum aš hafa viš śtlendinga? Žetta vefst aš vķsu svolķtiš fyrir okkur ķ okkar hversdagslegu tilveru. Einhverjir verša aš kaupa af okkur fiskinn, ekki satt?

Lįtir žś berast meš straumnum ķ Kringluna eša Smįralind eitthvert laugardagssķšdegiš, fęr žaš varla dulist, aš lķfskjör nśverandi Ķslendinga eru žvķ sem nęst öll innflutt. Hvaš sagši ekki Hannes Pétursson, sjįlft žjóšskįldiš, um daginn? Žótt hann vęri allur aš vilja geršur aš eta sśrmeti ķ öll mįl, var hann ekki viss um, aš frambošiš yrši nóg, ef innflutningur į bśvélum og tękjum og įburši og umbśšum legšist allt ķ einu af. Žį fęri lķtiš fyrir fęšuörygginu. Og fiskveišarnar vęru varla annaš en frį hendinni til munnsins, ef innflutningur skipa, véla og veišarfęra legšist af.

Ekki ein ķ heiminum

Žaš er m.ö.o. ekki raunhęfur kostur, hversu fegin sem viš vildum, aš bśa bara aš sķnu. Viš žurfum aš stunda millirķkjavišskipti. Viš žurfum aš flytja śt og inn. Viš žurfum aš markašssetja og selja. Viš žurfum ašgang aš erlendri tękni og erlendu fjįrmagni. Viš žurfum aš semja um verš afurša og vexti af lįnum. Viš žurfum aš vera samkeppnishęf į erlendum mörkušum. Og viš žurfum aš sękja menntun og hugmyndir til śtlanda.

Viš getum m.ö.o. ekki lįtiš eins og viš séum ein ķ heiminum – okkur aš kostnašarlausu. Um 20 žśsund Ķslendingar hafa misst vinnuna žessi dęgrin. Allir žeir sem vinna viš sjįvarśtveg og landbśnaš teljast vera til samans innan viš 11 žśsund manns. Žeim fer fękkandi vegna aukinnar tękni, sem leysir mannshöndina af hólmi. Žessi 20 žśsund störf, sem okkur vantar fyrir Ķslendinga meš fjölbreytta menntun og starfsžjįlfun munu ekki verša til ķ sjįvarśtvegi og landbśnaši. Žau verša til ķ opnu žjóšfélagi, sem tekur fullan žįtt ķ alžjóšasamskiptum.

Engum fęr lengur dulist, aš Ķslendingar hafa stżrt eigin mįlum ķ hreint óefni. Gjaldmišilshruniš hefur tvöfaldaš greišslubyrši erlendra lįna, heimila og fyrirtękja. U.ž.b. 10 fyrirtęki verša gjaldžrota į dag og žśsundir heimila mun missa žakiš ofan af höfšinu, verši ekki aš gert. Gjaldeyristekjur žjóšarinnar į komandi įrum munu aš mestu renna til erlendra lįnardrottna. Framundan bķšur massķvur nišurskuršur ķ opinberri žjónustu og žyngri skattbyrši žrįtt fyrir rżrnandi tekjur. Okkar gengisfelldi gjaldmišill er ķ gjörgęslu. Hann mun ekki styrkjast ķ brįš – ekki fyrr en hann veršur bundinn evrunni meš öflugri bakhjarl en okkar eigin gjaldeyrisvarasjóš. Viš erum žorrin lįnstrausti og höfum žvķ ekki ašgang aš erlendu fjįrmagni. Hér bżr nś vonsvikin žjóš og rįšvillt, sem veit tępast hvert skal halda.

Einstaklingur, sem veršur fyrir žeirri žungbęru reynslu aš verša gjaldžrota, į ekki annarra kosta völ en aš freista samninga viš lįnardrottna sķna. Viš žurfum meš sama hętti aš semja um greišslukjör skulda, lįnalengingu og lękkun vaxta. Žjóš sem hefur fyrirgert lįnstrausti sķnu, bżr viš refsivexti. Einungis um 3% lękkun vaxta į erlendum skuldum fyrirtękja, heimila og rķkisins getur lękkaš greišslubyrši žjóšarbśsins um meira en tvö hundruš milljarša. Viš žurfum aš semja um afnot af nothęfum gjaldmišli, af žvķ aš okkar eiginn er rśinn trausti. Viš žurfum aš semja um endurfjįrmögnun skulda og ašgang aš lįnsfé. Žaš er sama hvert litiš er. Viš žurfum aš semja viš ašra, lįnardrottna, Alžjóšagjaldeyrissjóšinn, ašildaržjóšir Evrópusambandsins og Evrópusambandiš sjįlft til žess aš finna lausn į brįšavanda – neyšarįstandi – sem viš rįšum ekki viš aš leysa ein į bįti.

Framtķšarsżn

Og viš žurfum aš vita, hvert viš viljum stefna ķ framtķšinni.Viš žurfum aš lęra af reynslunni til žess aš fyrirbyggja endurtekin stórslys. Viš hljótum aš višurkenna, aš tilrauninni meš ķslensku krónuna sem sérstakt myntsvęši er lokiš. Ef viš viljum fyrirbyggja, aš viš veršum aftur fórnalömb ķ fjįrhęttuspili alžjóšlegra fjįrmagnsmarkaša, žį hljótum viš aš leita vars innan stęrra myntsvęšis.Viš žurfum aš bśa viš traustan gjaldmišil, sem getur bošiš upp į lęgra veršlag og vexti og žar meš greišslubyrši skulda og afnįm verštryggingar, sem viš sitjum uppi meš, af žvķ aš krónan reyndist ónothęf ķ višskiptum.

Viš vitum m.ö.o. aš ašild aš Evrópusambandinu og upptaka evru mundi hjįlpa til viš aš leysa mörg af okkar brżnustu vandamįlum. Viš vitum lķka, aš til žess aš žaš geti oršiš veršum viš aš leita samninga sem taka nokkur įr. Einmitt žess vegna er órįšlegt aš slį įkvöršuninni į frest, žvķ aš samningar viš Evrópusambandiš snśast ekki bara um frambśšarlausn einhvern tķma ķ fjarlęgri framtķš – heldur lķka um lausnir į žeim brįšavanda, sem viš veršum aš leysa nś žegar meš samningum.

En žótt raunsęiš beini okkur į žessa braut, žį glymur hręšsluįróšurinn sķfell ķ eyrum til aš ęra og villa villugjarna af vegi. Žeir munu stela aušlindunum okkar, er sagt. Śtlendir flotar munu flykkjast į Ķslandsmiš, landbśnašurinn veršur lagšur ķ rśst, viš veršum lįtin borga mešlög meš fįtękum žjóšum ķ Austur- og Sušur-Evrópu (miklu meira en viš fįum ķ stašinn). Viš getum ekki lengur gengisfellt krónuna til žess aš lękka launin, ef afli bregst eša verš į fiski fellur ķ śtlöndum. Og viš, sem erum svo fį og smį, munum engin įhrif hafa ķ mįlstofum mišstjórnarvaldsins ķ Brüssel. Viš veršum eins og hverjir ašrir nišursetningar į stórbżlum lénsherranna til forna.

Samningsmarkmiš

Bók Aušuns er skrifuš til žess aš svara hręšsluįróšri af žessu tagi. Ķ stašinn fyrir upphrópanir og sleggjudóma eru bornar fram stašreyndir og upplżsingar um reynslu annarra žjóša, sem į undanförnum įrum hafa fariš ķ gegnum samningaferli viš Evrópusambandiš. Žaš er satt aš segja undrunarefni, aš į žessum hįlfa öšrum įratug, sem pólitķska forystan į Ķslandi hefur veriš aš velta žvķ fyrir sér, hvort hśn treysti sér til aš semja viš Evrópusambandiš, žį hefur enginn, hvorki stjórnvöld né fręšimenn, myndast viš aš skilgreina žau samningsmarkmiš, sem Ķslendingar ęttu aš setja sér ķ ašildarvišręšum. Rįšuneyti gera nįttśrlega ekki slķkt, nema žeim sé sagt žaš. Og stjórnmįlamönnunum hefur yfirleitt stašiš svo mikill stuggur af hręšsluįróšri sérhagsmunahópa, aš žeir hafa ekki žoraš aš taka į mįlinu. Nś hefur höfundur žessarar bókar tekiš af žeim ómakiš. Hann setur fram ķ skżru og skilmerkilegu mįli, ķ hverjum kaflanum į fętur öšrum, hver samningsstaša Ķslands er og hver samningsmarkmišin ęttu aš vera.

Ķ sjįvarśtvegsmįlum er samningsmarkmišiš aš ķslenska fiskveišilögsagan, sem er algerlega ašskilin frį hinni sameiginlegu lögsögu bandalagsins, verši višurkennd sem sérstakt fiskveišistjórnunarsvęši į ķslensku forręši. Žetta styšst jafnt viš fordęmi annarra og veigamikil rök, sem byggja į sérstöšu Ķslands. Nytjastofnar į Ķslandsmišum eru allir stašbundnir. Engin önnur Evrópusambandsžjóš į sögulegan rétt til veiša į Ķslandsmišum. Meš žessari lausn er žvķ ekkert frį öšrum tekiš, sem žeir hafa įtt, né heldur er neins krafist af öšrum, sem žeir žurfa aš gefa eftir. Žaš eru gagnkvęmir hagsmunir aš fiskveišar į Ķslandsmišum verši sjįlfbęrar.

Aš žvķ er varšar rétt śtlendinga til aš fjįrfesta ķ ķslenskum sjįvarśtvegsfyrirtękjum, er hęgt aš vķsa til sérreglna, eins og žeirra sem gilda fyrir Įlandseyjar um “takmörkun į rétti žeirra, sem ekki eiga lögheimili ķ viškomandi landi į aš eignast rįšandi hlut ķ fyrirtękjum sem žar starfa, įn žess aš slķkar takmarkanir teljist brjóta ķ bįga viš jafnręšisregluna.” Ķslendingar verša sjįlfir aš gera žaš upp viš sig, hvort sérlausn af žessu tagi telst eftirsóknarverš.

Margir eru žeirrar skošunar, ž.į. m. undirritašur, aš eina leišin til žess aš létta óbęrilegri skuldabyrši af sjįvarśtvegsfyrirtękjunum sé sś aš leyfa žeim, eins og öšrum fyrirtękjum, aš leita eftir erlendu hlutafé. Fyrst sögulegur réttur til veiša er enginn og verši rįšandi hlutur śtlendinga ķ fyritękjunum takmarkašur, žarf ekki aš hafa žungar įhyggjur af svonefndu “kvótahoppi”, sem gętt hefur ķ veišum śr sameiginlegum fiskistofnum og į sameiginlegum hafsvęšum eins og t.d. į Noršursjó, en mundi ekki eiga viš į Ķslandsmišum.

Sóknarfęri

Žaš mį merkilegt heita, aš talsmenn kvótahafanna ķ LĶŚ eru svo uppteknir af žvķ aš varšveita illa fengin forréttindi sķn til einokunar į fiskveišiheimildunum, aš žeir sjį óvini ķ hverju horni, en gleyma žvķ gersamlega, aš gengi Ķsland ķ ESB yršum viš “fiskveišistórveldi” innan sambandsins. Ķ svokallašri gręnbók framkvęmdastjórnar ESB um fyrirhugaša endurskošun SFS (sameiginlegu fiskveišistefnunnar), sem birt var ķ lok aprķl 2009 er żmislegt haft til hlišsjónar śr ķslenska fiskveišikerfinu (sjį bls. 56 – 62). Ķ framhaldi af žeirri umfjöllun segir Aušunn:

“Ešlilegt samningsmarkmiš Ķslendinga vęri aš fį vilyrši fyrir žvķ, aš ķslenski fulltrśinn ķ framkvęmdastjórninni yrši settur yfir sjįvarśtvegsmįlin. Noršmenn fengu slķkt vilyrši, žegar žeir geršu sinn ašildarsamning įriš 1994.”

Ķ framhaldi af umręšu į heimasķšu minni (www.jbh.is) um samningsstöšu ķslensks sjįvarśtvegs viš Evrópusambandiš, barst inn athugasemd frį Davķš Gušmundssyni, žar sem kvaš viš annan og karlmannlegri tón en viš eigum aš venjast frį LĶŚ. Žar sagši eftirfarandi:

“Žaš sem mér finnst vanta ķ žessa umręšu um fiskveišistjórnunarkerfiš og ESB, er meš hvaša hętti viš gętum hagnast af inngöngu sé litiš til lengri tķma. Fiskvešistjórnun innan ESB hefur veriš vandręšabarn žar į bę og er nś svo komiš aš stefnan og kerfiš er hruniš og veriš er aš endurskoša žaš. Žar liggja okkar tękifęri, ef Ķslendingar vilja nżta žau. Viš eigum aš sękja fram til forystu į žeim vettvangi ķ ljósi žekkingar og kunnįttu. Žannig gętum viš ķ raun best verndaš okkar eigin hagsmuni. Ķ žessu sambandi getum viš bent į eftirfarandi:
• Veišistjórnun sem hefur komiš ķ veg fyrir hrun fiskistofna (sem er ekki raunin hjį ESB), eins og žegar hefur veriš gengist viš. Žessi stjórnun er ekki fullkomin, en hśn er betri en annarra į žessu sviši.

• Vķsindamenn sem eru višurkenndir sem žeir fremstu af alžjóšasamfélaginu fyrir
žekkingu sķna og reynslu”.

Og sķšan bętir Davķš Gušmundson viš:

“Efnahagslegir möguleikar śtgeršarinnar eru feiknalegir, ef menn žar į bę (hjį LĶŚ) hętta aš hugsa eins og kotkarlar śr afdölum og nota sóknarfęri sem bjóšast. Žaš sem śtgeršin og fiskvinnsla hafa meš sér ķ žeim leišangri er:
• fullkomnasta fiskiflota ķ heimi og žį um leiš žekkingu į tękni til veiša sem ašrir hafa ekki
• fullkomnustu vinnslu ķ heimi og žekkingu į hįgęšavinnslu
• framleišslu į vélbśnaši og žróunarkunnįttu, sem er “second to none”


Meš žetta ķ farangrinum og stušningi ESB getum viš unniš stóra sigra og oršiš raunverulegir śtrįsarvķkingar ķ staš žeirra sjónhverningamanna, sem köllušu sig žessu nafni.”

Byggšastefna ķ anda framsóknar

Landbśnaši, byggšamįlum og sveitarstjórnarmįlum eru gerš prżšileg skil ķ bók Aušuns, žótt ekki verši oršlengt um žaš ķ žessari umsögn. Svo vel žykist ég žekkja til ķhygli og sjįlfstęšrar skošanamyndunar einstaklinga ķ bęndastétt, aš margir žeirra munu hugsa sig um tvisvar aš loknum lestri, įšur en žeir trśa sem nżju neti hręšsluįróšri bęndaforystunnar um endalok landbśnašar og landsbyggšar. Ķslenskum bęndum vęri greiši geršur ef žeir ęttu žess kost aš kynna sér millilišalaust, hvernig starfsbręšrum žeirra ķ Finnlandi og Svķžjóš hefur reitt af eftir ašild.

Sjįlfir gętu žeir sķšan gert samanburš į stöšu “heimskautalandbśnašar” Finna og Svķa og stöšu ķslensks landbśnašar ķ óbreyttu kerfi. Ķslenskir bęndur vita, aš ytri skilyrši landbśnašar į Ķslandi mun gerbreytast, hvort sem viš göngum ķ ESB eša ekki, žegar nišurstöšur fįst ķ yfirstandandi višręšur į vegum Alžjóšavišskiptastofnunarinnar ( WTO) um aukiš frelsi ķ millirķkjavišskiptum meš landbśnašarvörur. Spurningin er, hvort ķslenskir bęndur yršu ekki betur undir žaš bśnir, eins og t.d. sęnskir bęndur, aš takast į viš žęr breytingar, innan ESB fremur en utan?

Aš žvķ er varšar byggšamįlin segir höfundur eftirfarandi:

“Ešlilegt samningsmarkmiš Ķslands vęri aš fį allt landiš, vegna einangrunar ķ śthafinu, strjįlbżlis og óblķšrar nįttśru, skilgreint inn ķ “markmiš 1” ķ uppbyggingar- og byggšastyrkjakerfinu. Žaš gęti haft mikiš aš segja um žaš, hversu mikiš ķslenskir ašilar (sveitarfélög og fleiri ašilar sem sótt geta um uppbyggingar- og byggšažróunarstyrki) gętu fengiš greitt śr sameiginlegum sjóšum ESB og žar meš hver nettóašildarišgjöld Ķslands aš sambandinu yršu.”

*****
Ķ upphafi var žess getiš, aš Ķslendingar teldust vera innan viš 1% af samanlögšum ķbśafjölda Evrópusambandsins. Žaš er žvķ ešlilegt, aš menn beri nokkurn kvķšboga fyrir įhrifaleysi ķ stofnunum sambandsins. Um žetta er įgęt umfjöllun ķ bókinni. Į žaš er bent, aš ekki er allt sem sżnist ķ žessu efni. Leitun mun vera į fjölžjóšasamtökum, žar sem smįžjóšir hafa jafnmikil įhrif og innan ESB, enda er meirihluti ašildaržjóša smįžjóšir skv. skilgreiningu. Viš męttum gjarnan hugsa til žess, aš ef aš lķkum lętur, žį yršu um 64000 ķbśar aš baki hverjum ķslenskum Evrópužingmanni į móti 800.000 aš baki hverjum žżskum žingmanni. Erum viš ekki aš bölsótast yfir misvęgi atkvęša, sem męlist 1 į móti 2? Eru Žjóšverjar svona miklu fśsari en viš til aš afsala sér “fullveldi” ķ samstarfi viš ašra?

Ašferšarfręši Evrópusambandsins er aš leysa įgreiningsmįl, sem upp koma milli ašildaržjóša meš samningum, į grundvelli laga og réttar. Smįžjóšir einbeita sér ešli mįlsins samkvęmt aš fįum lykilmįlum, sem varša brżna žjóšarhagsmuni, og reyna aš nį žeim fram ķ bandalagi viš ašrar žjóšir, sem eiga svipašra hagsmuna aš gęta. Ķslendingar myndu skipa sér ķ sveit meš Noršurlanda- og Eystrasaltsžjóšum ķ svęšisbundnu samstarfi innan ESB. Viš höfum góša reynslu af margra įratuga samstarfi Noršurlandažjóša og žurfum ekki aš óttast ofrķki af žeirra hįlfu. Sem fiskveišistórveldi mundi Ķsland ešlilega gera kröfu til žess aš fį ķ sinn hlut framkvęmdastjórann yfir fiskveišimįlefnum, eins og fyrr var tķundaš og rökstutt. Į žvķ leikur enginn vafi, aš ķ sjįvarśtvegs- og orkumįlum yršu įhrif Ķslands meiri og ašstaša til aš koma fram hagsmunamįlum sķnum betri, innan ESB en utan.

Žetta er eins og fyrr sagši lķtil bók um mikiš efni. Hśn getur žénaš ķslenskum fyrirtękjum og heimilum sem handbók um samningstöšu og samningsmarkmiš Ķslands ķ vęntanlegum ašildarsamningnum. Greining höfundar į vandamįlum og lausnum, sem og frįsögn af reynslu annarra žjóša, ętti aš vera til žess fallin aš eyša fordómum og styrkja forsendur mįefnalegrar umręšu um brżnustu hagsmunamįl žjóšarinnar ķ nįinni framtķš.

Vištal viš Aušun Arnórsson į pressan.is

Jón Baldvin Hannibalsson (Höfundur leiddi fyrir Ķslands hönd samningana viš Evrópusambandiš um Evrópska efnahagssvęšiš (EES) į įrunum 1989-93)

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

16.5.2009 15:51:37
Elvar Örn Arason
Sęll Jón Baldvin.

Greinarnar žķnar um ESB eru virkilega góšar. Enda er žś okkar helsti ,,think tank" į žessu sviši. Ég vona svo sannarlega aš žś haldir įfram aš upplżsa fólk um žetta mikilvęga mįlefni.

Kęr kvešja,
Elvar Örn
16.5.2009 20:42:34
Dagur
Grķšarlega góš grein hjį žér Jón. Veistu hvar mašur getur keypt bókina, ef mašur er bśsettur erlendis?

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit