Greinasafn

2017
 »október

 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990
1989

Articles in English

2.11.2016
JBH interview Scotland

Read more

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

All articles in English

17.6.2011

HVAŠ HEFUR LŻŠVELDIŠ ŽEGIŠ Ķ ARF - FRĮ SJĮLFSTĘŠISFLOKKNUM?

Hugleišingar ķ tilefni af bók Žórs Whitehead um “Sovét Ķsland”. Grein skrifuš ķ febrśar 2011

Athugasemd skrifuš 17.6.2011: Jakob Įsgeirsson, ritstjóri ŽJÓŠMĮLA, sendi höfundi žessara hugleišinga bók Žórs Whitehead, Sovét-Ķsland, meš beišni um umsögn. Aš fenginni eftirfarandi ritsmķš hafnaši ritstjórinn birtingu og sagši “ekki viš hęfi aš žetta litla tķmarit mitt birti gagnrżni af žessu tagi į hęgri stefnu į Ķslandi. Žjóšmįl voru einmitt sett į fót til aš koma öndveršum sjónarmišum į framfęri, žar sem žaš vęri svo hressileg vinstri slagsķša į fjölmišlum į Ķslandi (Morgunblašiš var žį nįnast ómengaš vinstra blaš). Žjóšmįl er žvķ ekki vettvangur fyrir ólķk sjónarmiš (leturbreyting JBH)... heldur įkvešiš hęgri blaš, sem heldur fram hęgri sjónarmišum. Ég get žvķ ekki birt greinina, žvķ aš hśn er bein įrįs į hęgri stefnu og į žvķ heima į öšrum vettvangi.” – Žį vitum viš žaš. Ég vek athygli į, aš hugleišingar mķnar eru um bók sem ber heitiš SOVÉT-ĶSLAND. JBH

P.s.Žessi grein hefur veriš į vergangi mįnušum saman. Hśn var pöntuš fyrir ŽJÓŠMĮL – en hafnaš af ritstjóranum aš loknum lestri, sbr. ummęlin hér aš ofan. Žį var hśn send til birtingar ķ TMM. Karl Th. Birgisson vildi fį hana til birtingar ķ Heršubreiš, en žaš hefur dregist, aš HERŠUBREIŠ lķti dagsins ljós. Žį var hśn endursend til Gušmundar Andra į TMM – en um seinan. Ekki veit ég, hvers Sovét-Ķsland – óskalandiš hans Žórs Whitehead į aš gjalda. Greinin er ekki um žį bók, heldur er hśn hugleišingar, sem vöknušu viš lestur žeirrar bókar, um ķslenska valdakerfiš. Hér birtist hśn loksins į heimasķšu minni, eftir ómęlda hrakninga, ašgengileg žeim sem įhuga hafa į efninu. - Sami

“Atburširnir 9. nóvember sżndu ljóslega, aš ķ raun er ekkert rķkisvald į Ķslandi”.

- de Fontenay, sendiherra Dana į Ķslandi til Thorvalds Stauning, forsętisrįšherra, ķ skżrslu um Gśttóslaginn 9. nóv., 1932.

Sś kenning Jónasar frį Hriflu, aš Bretar mundu hindra byltinguna meš žvķ aš leggja undir sig landiš, vęri varasamasta og “ein veigamesta mótbįran gegn valdatöku verkalżšsins į Ķslandi”.
- haft eftir Einari Olgeirssyni, sjį Ž.W., bls. 206

“En žaš mętti segja, og žaš meš nokkrum rétti, aš žaš rķki, sem ekki hefur nęgilega lögreglu til žess aš halda uppi lögum og reglu, geti ekki talist rķki, hvaš žį sjįlfstętt rķki”.
- Magnśs Gķslason, alžm.Alžingistķšindi 1939, B, 927.

1.

Žessi bók į erindi viš fleiri en ętla mętti viš fyrstu sżn. Vissulega er žetta sagnfręšileg žrętubók um lišna tķš (1921 - “46). En greining höfundar į innri veikleikum ķslenska rķkisins, sem var lżst fullvalda rķki aš nafninu til įriš 1918, įn žess aš vera žaš ķ reynd, er ķ fullu gildi enn žann dag ķ dag. Ķ Gśttóslagnum 9. nóv. 1932 var lögregluliš höfšuborgarinnar ofurliši boriš. Höfundur heldur žvķ fram, aš fįmennur en haršsnśinn flokkur byltingarmanna undir dagskipan Alžjóšasambands kommśnista (Komintern) ķ Moskvu hefši getaš hirt völdin (įn žess žó aš śtskżra meš višhlķtandi hętti, hvers vegna hann lét žaš ógert?). Einar Olgeirsson hafši aš vķsu sķnar skżringar į žvķ, sbr. tilvitnun ķ hann hér aš ofan. Žaš var reyndar žannig, sem bolsévķkar Lenķns ręndu völdum ķ St. Pétursborg įriš 1917. Žaš var ķ reynd valdarįn (coup d“État) fįmenns en haršsvķrašs minnihlutahóps byltingarmanna, en ekki bylting fjöldans, eins og sś sem viš sįum ķ beinni śtsendingu ķ Tśnis um daginn.

Ķ október įriš 2008 hafši fįmennum klķkum fjįrglęframanna tekist į fįeinum įrum aš leggja efnahag lżšveldisins ķ rśst, įn žess aš lżšręšislega kjörin stjórnvöld gripu ķ taumana ķ tęka tķš. Žaš var sjįlfsprottin mótmęlahreyfing fólks į götum Reykjavķkur, sem flęmdi rķkisstjórn Geirs Haarde og Ingibjargar Sólrśnar frį völdum. Žaš var ķ fyrsta sinn ķ sögu Ķslands, sem rķkisstjórn var knśin til afsagnar ķ krafti fjöldamótmęla. Žessar stašreyndir kalla į rękilega rannsókn į hinu sögulega samhengi, sem skżri žaš į trśveršugan mįta, hvers vegna stofnunum rķkisvaldsins er um megn aš verja rķkiš, žegar į reynir, hvort heldur er fyrir byltingarmönnum, sem vilja stjórnskipunina feiga, eša fyrir fjįrglęframönnum, sem fį aš leika lausum hala og vaxa aš lokum stofnunum žjóšrķkisins yfir höfuš.

Hruniš įriš 2008 afhjśpaši innri veikleika rķkisvaldsins, hvern į fętur öšrum. Viš erum minnt į žaš nįnast daglega ķ fréttum, aš stofnanir lżšveldisins, allt frį stjórnmįlaflokkum til stjórnsżslustofnana, eru ķ lamasessi. Žęr valda einfaldlega ekki hlutverkum sķnum. Viš höfum žaš sterklega į tilfinningunni, aš viš séum lęst inni ķ ręningjabęli. Aš fenginni reynslu er įstęša til aš efast um žaš, aš dóms- og réttarkerfiš hafi burši til aš koma lögum yfir glępamenn, sem hafa rśstaš efnahag žjóšarinnar og ręnt hana mannorši sķnu og lįnstrausti į alžjóšavettvangi.Žaš er tķmanna tįkn, aš ķslenska rķkiš telur sig ekki hafa efni į aš byggja öll žau fangelsi, sem žarf til aš hżsa alla žį glępamenn, sem ganga lausir ķ landinu og standa ķ bišröš eftir vistun.

M.a.s. sjįlfur Hęstiréttur hefur meš vanhugsušum og illa grundušum śrskurši, sem ógilti kosningar til stjórnlagažings, vakiš upp grunsemdir um, aš dómurunum sé um megn aš varšveita andlegt sjįlfstęši sitt gagnvart žvķ pólitķska valdakerfi, sem skipaši žį ķ embętti. Žį er endanlega fokiš ķ flest skjól, ef ęšsta stofnun réttarrķkisins nżtur ekki lengur trausts, óhįš pólitķskum flokkadrįttum.

Skżrsla Rannsóknarnefndar Alžingis um “ašdraganda og orsakir falls ķslensku bankanna 2008” er nįma upplżsinga um žęr innri meinsemdir, sem leiddu til hrunsins.Fįeinar klķkur fjįrglęframanna fengu, óįreittar af yfirvöldum, aš breyta bönkum og fjįrmįlastofnunum ķ ręningjabęli. Stjórnmįlaforystan reyndist staurblind į višvörunarmerkin allt um kring og flaut sofandi aš feigšarósi. Eftirlitsstofnanir, eins og Fjįrmįlaeftirlit og Sešlabanki, sem įttu aš įbyrgjast heilbrigšisvottun einstakra fjįrmįlastofnana og stöšugleika fjįrmįlakerfisins ķ heild, reyndust vita gagnslausar. Fśsk og sjśsk einkenndi vinnubrögš stjórnsżslunnar. Fjölmišlar ķ eigu fjįrglęframannanna sjįlfra voru mettir og mżldir. Sjįlfur forseti lżšveldisins söng auškżfingunum lof og prķs og sęmdi žį ęšstu heišursmerkjum rķkisins, sem bestu syni žjóšarinnar.

Žar sem stjórnmįlaflokkunum viršist fyrirmunaš aš gera upp viš smįnarlega fortķš sķna og žar meš aš sżna fram į, aš žeir geti lęrt af reynslunni, er aš óbreyttu borin von um aš vęnta megi leišsagnar frį žeim um leišir śt śr ógöngunum. Alžingi er rśiš trausti. Žar ganga klögumįlin į vķxl ķ beinni śtsendingu og samstaša um lausnir er vandfundin.
Getur veriš, aš žetta upplausnarįstand eigi sér ašdraganda miklu lengra aftur ķ fortķšinni en flest okkar órar fyrir?

2.

Ķ lokakafla bókarinnar “Smįrķkiš og heimsbyltingin”, kemst höfundur žessarar bókar, Žór Whitehead, aš žeirri nišurstöšu, aš “ķslenska rķkiš sé enn ķ svipušum sporum og 1918”. Hann segir (sjį bls. 430- 31):

“Meš žvķ aš komast aš miklu leyti undan žeirri frumskyldu fullvalda rķkja aš žurfa sjįlft aš verja landsvęši sitt og tryggja stjórnskipulagiš, fundu Ķslendingar aldrei hjį sér knżjandi žörft til aš rįša bót į veilunni, sem einkennt hafši rķkisvald žeirra frį upphafi 1918, en sagši fyrst til sķn fyrir alvöru meš starfsemi byltingarmanna ķ landinu į įrunum 1921- 1946. Żmis rök mętti fęra fyrir žvķ, aš ķslenska rķkiš sé enn ķ svipušum sporum og 1918 (feitletrun JBH). Žaš sé ķ raun vanbśiš til aš framfylgja lögum og vernda stjórnskipulagiš, ef fjölmennur hópur manna tekur sig saman um aš veita žvķ andspyrnu eša įkvešur aš reyna aš steypa löglega kjörnum yfirvöldum meš valdi.

Sama er aš segja um višureign rķkisins viš skipulagša glępaflokka. * ) Sś stašreynd, aš rķkiš hafši betur ķ įtökum viš byltingarflokk į lišinni öld, skżrist af žróun og ašstęšum žess tķma. Veikleiki rķkisins blasir raunar viš ķ annarri mynd, žegar žetta er ritaš, og afleišingar af stórfelldum fjįrglęfrum ógna fjįrhagslegu sjįlfstęši žjóšarinnar. (Feitletrun mķn – JBH). Žeir, sem brjóta sundur lögin, brjóta sundur frišinn. Žį reynir į styrk lżšręšisrķkisins og hollustu žjóšarinnar viš žaš. Tilraun Ķslendinga til aš halda viš sjįlfstęšu rķkisvaldi er ekki lokiš........”

*) Eftir fall Sovétrķkjanna og endurreisn Rśsslands skipaši Dśman, aš undirlagi Yeltsins, sérstakan rannsóknardómstól til aš fara ofan ķ saumana į sögu Kommśnistaflokks Sovétrķkjanna. Nišurstašan var sś, aš žessi flokkur hefši frį upphafi veriš glępasamtök. Sendiherra Rśsslands į Ķslandi, Victor Krazavin, afhenti mér į sķnum tķma sem žįverandi utanrķkisrįšherra Ķslands žessa dómsnišurstöšu – JBH

3.

Nei, tilrauninni um Ķsland er ekki lokiš. Enn er von. En viš höfum oršiš fyrir žungbęrum įföllum. Žaš rķkir upplausnarįstand. Sjįlfstraust žjóšarinnar hefur bešiš hnekki. Spurningunni um, hvort okkur lįnast aš lęra af mistökum okkar, er enn ósvaraš. Ég er sammįla Žór Whitehead um žaš, aš viš erum enn ķ sömu sporum og 1918.Stofnanir lżšveldisins hafa reynst of vanburšugar, žegar į reynir, til aš rįša viš, hvort heldur er, ytri eša innri óvini. Hvers vegna er svona illa fyrir okkur komiš? Žaš vęri meira en einnar messu virši, ef sagnfręšingar okkar og ašrir žeir, sem reynslu sinnar vegna bśa yfir séržekkingu į žessu tķmabili, vildu leggjast į eitt um aš leita aš trśveršugum svörum, žrįtt fyrir ólķk grundvallarsjónarmiš ķ pólitķk.Getur veriš, aš viš séum, žegar allt kemur til alls, einfaldlega of fįmenn žjóš til aš rķsa undir žeim kröfum, sem geršar eru til fullvalda rķkja?

Sś heimsmynd, sem blasir viš ķ sögutślkun Žórs Whitehead, er svart/hvķt. Annars vegar er Sjįlfstęšisflokkurinn, buršarįs lżšręšis (flokksbundnir sjįlfstęšismenn voru uppistašan ķ varalögreglunni). Hins vegar eru kommśnistar, óvinir rķkisins, fjarstżršir frį Moskvu. Framsókn er hentistefnuflokkur, sem lętur stjórnast af valdafķkn (Hermann Jónasson kemur fyrir sjónir sem ofbeldisfullur framapotari, sem lętur embęttisverk sķn sem lögreglustjóri rįšast af persónulegum og pólitķskum framavonum sķnum). Jafnašarmenn eru eins og milli steins og sleggju. Žeir heyja vonlitla barįttu um verkalżšsfylgiš į tvennum vķgstöšvum: Annars vegar gagnvart ofurróttękni og yfirbošum kommśnista til vinstri, hins vegar gagnvart hefšbundinni hśsbóndahollustu verkafólks viš atvinnurekendavaldiš, sem mestu ręšur um atvinnu žess og afkomu. Strķšiš stendur milli lżšręšissinna undir forystu Sjįlfstęšisflokksins annars vegar og kommśnista hins vegar.

Į žessi söguskošun eitthvaš skylt viš veruleikann? Stenst hśn nįnari skošun? Hvers vegna sneru žį sjįlfstęšismenn og kommśnistar išulega bökum saman um aš hnekkja forręši jafnašarmanna innan verkalżšshreyfingarinnar? Sįu žeir ķ žessu sameiginlega hagsmuni? Byltingarsinnašir kommśnistar litu hvarvetna į lżšręšisjafnašarmenn og umbótastefnu žeirra sem “stoš og styttu aušvaldsins”. Staša Sjįlfstęšisflokksins sem fjöldaflokks, m.a.s. innan launžegahreyfingarinnar (sem byggši į valdi atvinnurekenda į tiltölulega fįmennum vinnustöšum) réšst af žvķ, aš hér yrši ekki til fjöldaflokkur jafnašarmanna meš meirihlutafylgi innan verkalżšshreyfingarinnar, sem yrši ótvķrętt forystuafl vinstra megin viš mišju, į Ķslandi eins annars stašar į Noršurlöndum.

Žetta įrangursrķka bandalag borgaraflokksins viš byltingarflokkinn er ein af mörgum skżringum į žvķ, hvers vegna stjórnmįlažróun į Ķslandi varš ķ grundvallaratrišum ólķk žeirri, sem varš annars stašar į Noršurlöndum. Žetta bandalag bendir lķka til žess, aš kommśnistar og ķhaldsmenn hafi ekki veriš žęr ósęttanlegu andstęšur ķ reynd, sem oft var lįtiš ķ vešri vaka ķ hinni pólitķsku oršręšu.

Eša hvers vegna er žaš, žegar Sjįlfstęšisflokkurinn loksins nęr forystuhlutverki ķ ķslenskum stjórnmįlum (meš meiri žingstyrk en Framsókn eftir kjördęmabreytingar 1942), žį er žaš fyrsta verk formanns Sjįlfstęšisflokksins, Ólafs Thors, į morgni hins unga lżšveldis 1944, aš mynda “nżsköpunarstjórn” meš kommśnistum? Alla tķš sķšan, žegar Ólafur fékk tękifęri til stjórnarmyndunar aš loknum kosningum, var žaš hans fyrsta hugsun, hvort hann gęti ekki endurreist nżsköpunarstjórnina. M.a.s. ķ ašdraganda aš myndun višreisnarstjórnar Sjįlfstęšisflokksins meš Alžżšuflokknum, aš lokinni kjördęmabreytingu og tvennum kosningum į įrinu 1959, skrifar Ólafur Thors bróšur sķnum, Thor, sendiherra ķ Washington D.C. og leynir žvķ hvergi, aš hugur hans standi til žess aš mynda rķkisstjórn meš Alžżšubandalaginu, arftaka kommśnista ķ ķslenskum stjórnmįlum . *)

Višreisnarstjórnin var mynduš utan um hugmyndir um tilraun til kerfisbreytingar ķ ķslenskum efnahagsmįlum, frį haftabśskap til vķsis aš markašsbśskap, sem hefši veriš fyrirfram śtilokaš aš koma fram meš atbeina kommśnista. Formašur Sjįlfstęšisflokksins viršist žvķ į žessum tķma varla hafa veriš meš į nótunum um, hvaš stęši til, enda įttu višreisnarhugmyndirnar ekki uppruna sinn innan Sjįlfstęšisflokksins. Žaš var hinn hugmyndafręšilegi leištogi Alžżšuflokksins į žessum tķma, hagfręšingurinn Gylfi Ž. Gķslason, sem var hinn pólitķski frumkvöšull višreisnarprógrammsins, meš atbeina hagfręšinga ķ embęttismannastétt, sem ekki gegndu pólitķskum forystuhlutverkum.

4.

Žetta rķmar bżsna vel viš žaš sem viš vitum um samhengi stjórnmįlasögunnar frį seinni heimsstyrjaldarįrunum til okkar daga. Seinni heimstyrjöldin gerbreytti högum ķslensku žjóšarinnar į einu vetfangi. Meš hernįmi Breta og sķšar hersetu Bandarķkjamanna var snarlega bundinn endir į kreppu og atvinnuleysi. Žaš varš lķfskjarabylting į örfįum įrum. Vegna gjaldeyrishaftanna hlóšust upp gjaldeyrisinneignir ķ umsjį rķkisins ķ breskum bönkum. Ef Sjįlfstęšisflokkurinn hefši ķ reynd veriš sį sem hann sagšist vera (flokkur einkaframtaks, samkeppni į markaši, meš takmörkušum rķkisaafskiptum) fékk hann hér upp ķ hendurnar gulliš tękifęri til aš framfylgja yfirlżstri stefnu sinni meš žvķ aš hverfa frį haftabśskap og skömmtunarkerfi kreppuįranna og innleiša ķ stašinn markašskerfi į grundvelli markašsgengis og frjįlsra višskipta. Žarna var tękifęriš til aš koma fram kerfisbreytingu ķ ķslenskum efnahagsmįlum, frį hįlf-sovéskri rķkisforsjį til markašsbśskapar ķ opnu hagkerfi, meš öflugan gjaldeyrisvarasjóš aš bakhjarli, til aš fleyta okkur yfir byrjunarerfišleika.

Mér er ekki kunnugt um, aš žetta hafi svo mikiš sem hvarflaš aš forystu Sjįlfstęšisflokksins į žessum tķma. Alla vega vitum viš, hvaša kost žeir völdu. Žeir myndušu rķkisstjórn meš kommśnistum. Og žaš sem meira var, algerlega į hugmyndafręšilegum forsendum kommśnista um rķkisforsjį og įętlunarbśskap. Gjaldeyrisinneignirnar ķ strķšslok voru nżttar til aš kaupa togara, sem var skipt milli śtgerša ķ eigu sveitarfélaga og einkaašila.En žaš var ķ engu hróflaš viš hafta- og skömmtunarkerfi kreppuįranna. Žvert į móti var žaš śtvķkkaš og fest ķ sessi. Žar meš var Sjįlfstęšisflokkurinn eini valdaflokkur hęgri manna ķ allri V-Evrópu, sem tók įkvöršun um aš višhalda haftabśskap kreppuįranna um ókomna tķš. Sjįlfstęšisflokkurinn fékk annaš tękifęri meš umbótatillögum Dr. Benjamķns H.J.Eirķkssonar og Ólafs Björnssonar um tilraun til kerfisbreytingar į įrunum 1949-50, en klśšraši žvķ lķka.

Ķsland, sem hafši stórgrętt į strķšinu, varš engu aš sķšur žiggjandi Marshallhjįlpar Bandarķkjamanna, sem var hugsuš sem efnahagsašstoš viš strķšshrjįšar žjóšir, veitt gegn skilyršum um aš vištökužjóšir legšu af leifar haftabśskapar strķšsįranna og tękju upp markašsbśskap og frjįls višskipti. Ķsland varš eina undantekningin. Viš žįšum meiri ašstoš en flestar, ef ekki allar, hinar strķšsžjįšu žjóšir, en uppfylltum ekkert af settum skilyršum.Žar meš hófst mynstur į samskiptum okkar viš umheiminn, sem löngum hefur lošaš viš Ķslendinga: Aš heimta allt fyrir ekkert.**)

**) Ķslenskir fjölmišlar eignušu mér į sķnum tķma žau ummęli, aš meš EES-samningnum hefšu Ķslendingar fengiš “allt fyrir ekkert”. Sannleikurinn er sį, aš ég hafši žessi ummęli eftir utanrķkisvišskiptakommisar Framkvęmdastjórnarinnar į žeim tķma, Hollendingnum Franz Andriessen. Žessi ummęli eru žvķ mér ranglega eignuš – JBH
Žaš mį merkilegt heita, aš žessi makalausa įkvöršun forystu Sjįlfstęšisflokksins ķ įrdaga lżšveldisins, um aš halda įfram haftabśskap kreppuįranna og aš festa rįšstjórnina ķ sessi į eftirstrķšstķmanum, hefur ekki veriš višfangsefni fręšimanna ķ svoköllušum stjórnmįlafręšum, svo aš ég viti til. Samt er žetta įkvöršun, sem dró langan slóša į eftir sér, og var aš mörgu leyti mótandi um seinni tķma stjórnmįlasögu lżšveldisins.

Žór Whitehead fjallar aš vķsu um nżsköpunarstjórnina, en įn žess aš gefa nokkrar višhlķtandi skżringar į žeim hugmyndafręšilegu forsendum, sem aš baki lįgu – ef einhverjar voru. Kannski žarf ekki aš leita flóknari skżringa en žeirra, aš Ólafur Thors og Hermann Jónasson žoldu ekki hvor annan! Hins vegar lżsir Žór žvķ meš nokkrum tilžrifum, hversu vel fór į meš oddvita ķslensku borgarastéttarinnar, Ólafi Thors, og ašalhugmyndafręšingi heimskommśnismans į Ķslandi, Brynjólfi Bjarnasyni:

“Žótt gjörólķkir vęru um margt, nįšu žeir Ólafur og Brynjólfur ótrślega vel saman ķ rķkisstjórn, ž.e. innan žeirra marka, sem marx-leninismi menntamįlarįšherrans setti samvinnu viš borgarana. Vinsamleg og glašleg samskipti žessara tveggja valdsmanna voru aušvitaš fyrst og fremst reist į žvķ, sem žeir skilgreindu sem sameiginlega hagsmuni (skįletrun mķn – JBH). En žeir virtu hvor annan einnig mikils og myndušu “ķ raun buršarįs rķkisstjórnarinnar”, eša eins og nįinn vinur og flokksbróšir Brynjólfs oršaši žaš: “Skapašist meš žeim góš vinįtta, sem entist ę sķšan”” (sjį bl.392).

5.

Eftir endurteknar breytingar į kjördęmaskipan og kosningalögum, seinast 1942, nįši Sjįlfstęšisflokkurinn loks forystuhlutverkinu af Framsóknarflokknum, ķ krafti meiri žingstyrks, og hélt žessu forystuhlutverki viš stjórn landsins eftir žaš śt lżšveldistķmann. Reyndar hafa žessir tveir flokkar, Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokkurinn, löngum deilt völdunum sķn ķ milli. Undantekningarnar eru nokkrar og yfirleitt skammlķfar vinstristjórnir (en svo kallast rķkisstjórnir undir forystu Framsóknar meš Alžżšubandalagi og Alžżšuflokki).

En žaš eru Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokkur, sem vegna langrar stjórnarsetu hafa haft mótandi įhrif į efnahagsžróun og stjórnarfar lżšveldisins. En hvort tveggja žetta, hagstjórnin og stjórnarfariš, hefur fyrst og fremst mótast af žeirri grundvallarreglu stjórnkerfisins, sem kenna mį viš “helmingaskipti” sjįlfstęšis-og framsóknarmanna. Frįvikin frį žvķ ķ įtt til markašsbśskapar, frjįlsari višskiptahįtta og minni rķkisforsjįr, eiga rętur sķnar aš rekja nęr eingöngu til tveggja rķkisstjórna, žar sem Alžżšuflokkurinn var samstarfsašili Sjįlfstęšisflokksins. Žetta eru Višreisnarstjórnin (1959-71) og Višeyjarstjórnin (1991-95). Žessar stjórnir skera sig śr.

Višreisnarstjórnin (1959-71) gerši sķšbśna atlögu aš kerfisbreytingu ķ upphafi sjöunda įratugarins. Hśn afnam flókiš millifęrslukerfi ķ sjįvarśtvegi, skrįši gengiš rétt og gaf innflutning aš mestu frjįlsan. En leifar haftakerfisins héldu samt sem įšur velli į fjölmörgum svišum (t.d.gegnum rķkisbanka – og sjóšakerfi, śtflutningsleyfi, veršlagshöft, auk žess sem landbśnašarkerfiš var endanlega rķkisvętt). Žótt žessar umbętur vęru takmarkašar, voru žęr samt forsenda žess, aš Ķslendingar teldust tękir ķ frķverslunarsamtök eins og EFTA, sem Dr. Gylfi Ž. Gķslason beitti sér fyrir, aš Ķslendingar sęktu um ašild aš 1968-70. Sömu sögu sögu er aš segja um ašild Ķslands aš innri markaši Evrópusambandsins (EES), sem samiš var um į įrunum 1989- 93. EES- samningurinn jafngildir aukaašild aš Evrópusambandinu og er trślega róttękasta kerfisbreytingin į ķslensku efnahagslķfi og hagstjórn ķ frjįlsręšisįtt į lżšveldistķmanum. Enn og aftur kom frumkvęšiš frį Alžżšuflokknum. Sjįlfstęšisflokkurinn var upphaflega į móti, en söšlaši um til aš tryggja sér ašgang aš rķkisstjórn.

Hvernig kemur žetta heim og saman viš žį sjįlfsķmynd Sjįlfstęšisflokksins, aš hann hafi allan lżšveldistķmann veriš forystuflokkur um mótun utanrķksstefnunnar? Sś fullyršing rķmar reyndar ekki viš raunveruleikann, nema aš žvķ er varšar ašildina aš NATO (1949) og varnarsamstarfiš viš Bandarķkin (1951). Vissulega voru žaš tķmamótaįkvaršanir, sem Sjįlfstęšisflokkurinn hafši forystu um, enda męddi mest į Bjarna Benediktssyni viš aš móta žessar įkvaršanir og afla žeim brautargengis.

En žegar kemur aš kerfisbreytingu ķ efnahagslķfi og hagstjórn og samningum um utanrķkisvišskipti, žar sem taka žarf į innlendum sérhagsmunaöflum (eins og t.d. ķ sjįvarśtvegi og landbśnaši) hefur Sjįlfstęšisflokkurinn żmist veriš tregur ķ taumi, til hlés eša beinlķnis ķ andófslišinu mišju.
Sjįlfstęšisflokkurinn ber įbyrgš į žvķ aš hafa framlengt hįlfsovéskt rķkisforsjįrkerfi į Ķslandi langt fram eftir sķšustu öld. Hann var ekki hugmyndalegur frumkvöšull aš kerfisbreytingum višreisnarįranna og žaš voru žröng takmörk fyrir žvķ, hversu langt flokkurinn treysti sér til aš ganga ķ umbótaįtt. Hann var til hlés, aš žvķ er varšar ašildina aš EFTA. Hann var į móti EES, en söšlaši um į sķšustu stundu af pólitķskum hagkvęmnisįstęšum. Og nś, žegar Ķslendingar standa frammi fyrir žeirri spurningu aš stķga skrefiš til fulls meš žvķ aš semja um ašild aš Evrópusambandinu, er flokksforystan ķ andstöšulišinu mišju, ķ slagtogi meš óforbetranlegum kommum og žjóšernissinnušum framsóknarmönnum. Ķ ljósi žessarar sögu viršist Sjįlfstęšisflokkurinn vera lķtt til forystu fallinn, žegar žjóšin stendur frammi fyrir stórum įkvöršunum, žar sem reynir į innri styrk og sannfęringu um framtķšarhag žjóšarinnar. Žį žurfa ašrir einatt aš taka hinar stóru įkvaršanir fyrir hann og lįta brjóta į sér viš aš fylgja žeim eftir gagnvart kjósendum.

6.

En hver eru žį höfušeinkenni stjórnarfars lżšveldisins, sem Sjįlfstęšisflokkurinn óumdeilanlega ber höfušįbyrgš į, įsamt meš Framsóknarflokknum, allt fram undir hrun? Höfušeinkenni stjórnarfarsins mį lżsa ķ tveimur oršum: Rķkisforsjį og pólitķsku fyrirgreišslukerfi. Veršmyndun var ekki frjįls og lengst af var svokallaš veršlagseftirlit rķkisins viš lżši. Fiskverš var įkvešiš af pólitķskri nefnd. Verš į bśvörum var og er įkvešiš af yfirvöldum. Innflutningur var hįšur leyfum stjórnvalda og lengst af skipt į milli innflutningsašila samkvęmt helmingaskiptareglunni. Sama mįli gegndi um “hermangiš” – framkvęmdir og žjónustu viš bandarķska herinn į Mišnesheiši. Hermangiš stóš lengi vel undir stórum hluta af gjaldeyrisöflun žjóšarinnar og var bróšurlega skipt milli fyrirtękja į snęrum helmingaskiptaflokkanna, Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokks. Žaš orš fór af Ķslendingum mešal yfirstjórnar hersins ķ Norfolk, Virginķu, aš žeir vęru bęši heimtufrekir og žjófóttir.

Śtflutningur var hįšur pólitķskum leyfum. Gjaldeyrishöft voru lengst af rķkjandi, skilaskylda į gjaldeyri til yfirvalda og skömmtun į gjaldeyri til neytenda. Bankarnir voru ķ rķkiseigu, bankastjórar voru pólitķskt skipašir, sem og bankarįš og forstjórar og stjórnir opinberra fjįrfestingasjóša. Žeir sem stóšu ķ atvinnurekstri, sem og heimilin ķ landinu, įttu öll sķn rįš undir nįš žessa pólitķska fyrirgreišslukerfis.

Veršbólga var višvarandi og óleysanlegt vandamįl, žannig aš veršžynning gjaldmišilsins var stöšug og óvišrįšanleg. Raunvextir voru lengst af neikvęšir (undir veršbólgustigi), žannig aš lįn, sem fengust ķ gegnum fyrirgreišslukerfi flokkanna ķ bönkunum, voru gjafir til pólitķskra skjólstęšinga. Bankarnir höfšu sparifjįreigendur stöšugt aš féžśfu, žvķ aš glatašur var geymdur eyrir. Stöšug veršrżrnun gjaldmišilsins leiddi aš lokum til žess, aš tvö nśll voru skorin af. Žetta leišir hugann aš samanburši į hagstjórnarįrangri Ķslendinga og Dana. Bįšar žjóšir byrjušu meš krónuna į pari. Sķšan hefur gildi ķslensku krónunnar rżrnaš um 99.95%. Žetta segir meira en mörg orš um hagstjórnarįrangur Ķslendinga į lżšveldistķmanum. Loks var krónan ķ reynd lögš nišur (žar sem enginn treysti sér lengur til aš lįna til langs tķma ķ žeim gjaldmišli) og tekin upp verštryggingarkróna ķ hennar staš.

Žetta įtti aš vera brįšabirgšarįšstöfun gegn veršbólgu, en hefur festst ķ sessi meš žeim afleišingum, aš launžegar fį laun ķ veršžynntum og gengisfelldum krónum, en bera skuldir ķ verštryggšum. Undir žessu kerfi er Ķsland oršiš aš lįglaunasvęši og stór hluti launžega kominn undir fįtęktarmörk. Eftir hrun hefur hluti yngri kynslóšarinnar veriš hnepptur ķ skuldafangelsi og lķtur į landflótta sem skįsta framtķšarkostinn. Aš žessu leyti er lķkt į komiš meš Ķslendingum og fręndum žeirra Ķrum.

Aš žvķ er varšar frelsi, mannréttindi og öryggi borgaranna samkvęmt grundvallarreglum réttarrķkisins, hefur hruniš 2008 afhjśpaš djśpstęšar veilur ķ stjórnskipuninni, sem įšur voru aš meira eša minna leyti huldar sjónum manna ķ daglegu lķfi. Žegnar lżšveldisins hafa aldrei bśiš viš žau grundvallarmannréttindi ķ lżšręšisrķki, sem felast ķ reglunni: Einn mašur eitt atkvęši. Ķ stašinn hefur misvęgi atkvęšisréttar eftir bśsetu veriš grundvallarregla. Ašgangur aš opinberum embęttum og frami ķ opinberri žjónustu ręšst af flokkshollustu, fremur en hęfni. Žannig skiptast borgararnir ķ reynd ķ “fyrsta og annars flokks borgara”, eftir žvķ, hversu vel inn undir žeir eru hjį rįšandi flokkum.

Žrįtt fyrir lög um, aš fiskistofnarnir į Ķslandsmišum séu sameign žjóšarinnar, var veišiheimildum ķ upphafi śthlutaš frķtt til sérvalins hóps. Tķmabundnar veišiheimildir eru ķ reynd teknar gildar sem veš fyrir lįnum, eins og um einkaeignarétt vęri aš ręša. Hin sameiginlega aušlind hefur žannig ķ reynd veriš einkavędd ķ trįssi viš landslög. Handahafar veišiheimilda žurfa ekki lengur, sumir hverjir, aš hafa fyrir žvķ aš veiša sjįlfir fiskinn, sem žeir fį śthlutaš. Žaš gera leigulišar ķ žjónustu sęgreifanna. Žetta minnir einna helst į lénsveldi mišalda, enda hefur mannréttindanefnd Sameinušu žjóšanna komist aš žeirri nišurstöšu, aš žessi framkvęmd kerfisins brjóti ķ bįga viš hvort tveggja, sjįlfa jafnręšisreglu stjórnarskrįrinnar og įkvęši hennar um atvinnufrelsi, fyrir utan mannréttindasįttmįla, sem Ķsland er ašili aš og skuldbundiš aš framfylgja. En viršir samt aš vettugi.

Hér getum viš lįtiš stašar numiš aš sinni, žvķ aš žęr hörmungar, sem duniš hafa yfir almenning eftir hrun, eru kapķtuli śt af fyrir sig. Um rķkisforsjįr- og fyrirgreišslukerfiš, sem viš kennum viš helmingaskipti, og Sjįlfstęšisflokkurinn ber höfušįbyrgš į, įsamt Framsókn, nęgir aš segja, aš ķ innsta ešli sķnu var žaš į flestum svišum gróft brot į žeirri grundvallarreglu réttarrķkisins, aš menn skuli vera jafnir fyrir lögum. Ķ žeim punkti minnti stjórnarfariš einna helst į Sovét-Ķsland. Mismunun žegnanna eftir bśsetu, stjórnmįlaskošunum, ętterni, vina- eša kunningjatengslum var sjįlfur kjarni kerfisins. Allir žessir lestir, sem ķ śtlöndum eru kenndir viš “crony-kapitalisma” og fylgifiska žess, fręndhygli, klķkuvensl og pólitķska mismunun, grafa aš lokum hęgt og bķtandi undan trausti almennings į stofnunum rķkisins og žar meš sjįlfu réttarrķkinu. Žarna held ég, aš viš séum farin aš nįlgast kjarna mįlsins.

7.

Ķ nżśtkominni ęvisögu Dr.Gunnars Thoroddsen lżsir höfundurinn, Dr. Gušni Th. Jóhannesson, framaferli sögupersónunnar innan žess spillta fyrirgreišslukerfis sérhagsmuna, sem Sjįlfstęšisflokkurinn var ķ öndveršu myndašur utan um. Sem afsprengi įhrifamikilla ętta mį segja, aš Gunnar Thoroddsen hafi veriš borinn til valda. Enda leit hann sjįlfur svo į, aš hann vęri réttborinn ķ nafni Flokksins, til allra ęšstu embętta rķkisins, ef hann hafši hug į žeim į annaš borš: Prófessor, rķkisbankastjóri, Hęstaréttardómari – “you name it, and he“s got it”. Gunnar er sagšur annar af tveimur höfušsmišum valdakerfis Sjįlfstęšisflokksins ķ Reykjavķk. Hinn var Birgir Kjaran, sem į nįmsįrum sķnum ķ Žżskalandi nazismans kynnti sér vel, hvernig žjóšernissósķalistaflokkur Hitlers var byggšur upp sem fjöldaflokkur.

Allt ber žetta aš skoša ķ samhengi viš žaš pólitķska rķkisforsjįrkerfi, sem Sjįlfstęšisflokkurinn stóš fyrir, einnig į landsvķsu. En Reykjavķkurborg var samt sem įšur kjarninn ķ žessu valdakerfi. Borgin var ört vaxandi. Stöšugur straumur fólks af landsbyggšinni žurfti į fyrirgreišslu flokksins aš halda viš aš finna hśsnęši, fį lóš, fį vinnu eša aš fį ašgang aš žjónustu borgarinnar fyrir einhverja fjölskyldumešlimi. Flestir atvinnurekendur, (ašrir en žeir sem handgengnir voru SĶS og Framsóknarflokknum) sįu sér hag ķ aš leita skjóls ķ Sjįlfstęšisflokknum. Žar meš įttu žeir rétt į fyrirgreišslu ķ bönkum og sjóšum og hjį borginni. Og meiri lķkur į aš fį hana gegn framvķsun flokksskķrteinis, ef žurfa žótti. Flokkurinn sį um sķna. En fyrir gjald. Fyrirtękin žurftu aš borga ķ flokkinn.

Žegar aš žvķ kom aš śtvega störf, voru fyrirtękin flokknum žóknanleg. Flest fyrirtęki (vinnustašir) į Ķslandi eru fįmenn. Žaš myndast nįnast sjįlfkrafa tengsl milli eigandans/forstjórans og starfsfólksins. Žetta samband virkjaši Sjįlfstęšisflokkurinn, žegar kom aš kosningum, hvort heldur var ķ stéttarfélögum, ķ sveitarstjórnum eša til Alžingis. T.d. mį nefna, aš VR, eitt fjölmennasta stéttarfélag landsins hefur, fram undir žaš sķšasta, veriš eitt öflugasta apparatiš ķ atkvęšasmölun flokksins, nokkuš sem vęri óhugsandi annars stašar į Noršurlöndum – aš launžegafélag vęri buršarįs atvinnurekendaflokksins. Žetta var vel smurš atkvęšamaskķna, sem lengst af hefur skilaš eigendum sķnum yfirburšaįrangri, hreinum meirihluta ķ borgarstjórn Reykjavķkur, svo lengi sem elstu menn muna. Eins og nįnar er lżst ķ ęvisögu Gunnars Thoroddsen, skirršist kerfiš ekki viš aš beita beinum mśtum til atkvęšakaupa, žegar mikiš lį viš. Raunsönn lżsing į žvķ, sem hélt žessu kerfi gangandi, minnir meira į kosningamaskķnur einręšisherra ķ žrišja heiminum, eša ķ sżndarlżšręši, eins og t.d. ķ Mexķkó, fremur en raunverulegt lżšręši ķ upplżstu, norręnu velferšarrķki.

Vissulega breyttust hugmyndafręšilegar įherslur Sjįlfstęšisflokksins viš valdatöku Eimreišarhópsins į ofanveršri seinustu öld. Lęrisveinar Reagans og Thatchers vildu ekki lįta sitt eftir liggja viš aš lįta Draumalandiš (śtópķu frjįlshyggjunnar) rķsa hérna megin grafar. Takmörkun rķkisafskipta, einkavęšing, afnįm reglugerša og eftirlits, skattalękkanir til hinna rķku, allt var žetta į stefnuskrįnni, įsamt žeirri bernsku trś, aš ef śt af brygši, myndi markašurinn leišrétta sig sjįlfur.Žessi “haršlķnustefna” er e.t.v. eina rökrétta skżringin, sem er finnanleg į hinni makalausu pólitķsku lömunarveiki, sem rķkisstjórn Geirs Haarde virtist haldin til hinsta dags – og leiddi Ķsland fram af bjargbrśninni – ķ hruniš.

En hruniš hefur afhjśpaš illkynja veilur ķ stjórnmįlalķfi og stjórnarfari lżšveldisins, veilur sem eiga sér djśpar rętur langt aftur ķ fortķšinni, žeirri fortķš, sem hér hefur veriš gerš aš umtalsefni. Einkavęšing, jį – en ekki ķ opnu ferli skv. fyrirfram settum reglum, heldur ķ anda og meš ašferšum gömlu helmingaskiptareglunnar. Fiskimišin eru aš vķsu aš lögum sameign žjóšarinnar, en framkvęmdin snišgengur lögin ķ verki og brżtur ķ bįga viš grundvallarregur stjórnarskrįrinnar um jafnręši og atvinnufrelsi. Fjįrglęframenn, sem svķfast einskis ķ blindri įgirnd sinni, fį aš vaša uppi óįreittir og lįta greipar sópa um fjįrmuni almennings. Stofnanir rķkisins, Alžingi, stjórnmįlaflokkar, stjórnsżsla, eftirlitsstofnanir, dóms- og réttarfarskerfi, aš ógleymdum fjölmišlum, allar žessar lykilstofnanir lżšveldisins eru uppvķsar aš žvķ aš rįša ekki viš verkefni sķn.

Allar ódyggšir hins gamla og gerspillta fyrirgreišslukerfis, sem miša aš žvķ aš hygla einum og hafna öšrum, ķ krafti pólitķsks valds, grafa smįm saman undan trausti almennings į sjįlfum undirstöšum réttarrķkisins. Žegar traustiš er glataš og trś almennings į, aš hann bśi ķ sišušu samfélagi, žį er fįtt eftir, sem til bjargar mį verša.

Sjįlfstęšismenn geta ekki öllu lengur lokaš augunum fyrir žvķ, aš žetta er sś hryggšarmynd af žjóšfélagi, sem žeir, öšrum fremur, hafa haft forystu um aš móta. Er ekki kominn tķmi til aš fara aš dęmi Yeltsķns og skipa rannsóknarrétt eša a.m.k. sannleiksnefnd til aš rannsaka, hvernig arfleifš Flokksins hefur leitt til žessarar nišurstöšu?

Jón Baldvin Hannibalsson Höfundur var formašur Alžżšuflokksins 1984-96 og starfaši ķ rķkisstjórn meš Sjįlfstęšisflokknum 1991-95

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

28.6.2011 20:07:41
Vigfśs Magnśsson
Įgęt samantekt og hugvekja į žessum sķšustu tķmum.

En fyrir utan pólitķkina:

Mér óar viš aš hugsa til žess aš į sama tķma og fękkaš er ķ lögreglunni spretta hér upp mótorhjólaklśbbar meš bein tengsl til atvinnubófa ķ śtlöndum.
1.7.2011 00:35:29
Erlingur Žorsteinsson
Įgęt grein.

Ég hef komist aš nišurstöšu varšandi hugmyndafręšinga Sjįlfstęšisflokksins og žeirra ašalmarkmiš:

http://www.facebook.com/notes/erlingur-žorsteinsson/frjįlshyggja-alręšishyggja/184587181595080

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit