Greinasafn

2017
 »maķ

 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990

Articles in English

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

10.2.2016
„SOLIDARITY OF SMALL NATIONS: UTOPIAN DREAM OR PRACTICAL POLITICS?

Read more

All articles in English

22.10.2011

Žegar pólitķkin brįst og peningarnir tóku völdin

Hugleišingar ķ tilefni af bók Jóhanns Haukssonar: ŽRĘŠIR VALDSINS.

Einkunnarorš:
„Žetta er ógešslegt žjóšfélag, žetta er allt ógešslegt. Žaš eru engin prinsipp, žaš eru engar hugsjónir,žaš er ekki neitt. Žaš er bara tękifęrismennska, valdabarįtta“
(Styrmir Gunnarsson, fv. ritstjóri Mbl., ķ skżrslutöku hjį RnA, VIII, bls. 179).

Arnaldur, Yrsa, Ęvar Örn og öll hin spinna sķnar ķslensku glępasögur ķ krafti žeirra eigin frjóa ķmyndunarafls. Jóhann Hauksson sękir sinn efniviš ķ hinn hrįslalega veruleika ķslensks žjóšfélags eftir HRUN. Mér er nęr aš halda, aš af žessu tvennu sé veruleikinn lyginni lķkari. Einkunnaroršin, sem höfš eru eftir Morgunblašsritstjóranum hér aš framan (og hann ętti aš vita, hvaš hann syngur eftir 50 įra žjónustu ķ innsta hring valdaklķkunnar) viršast stašfesta žaš. Enda er nś svo komiš, aš forrįšamenn žjóšarinnar žykjast ekki hafa efni į aš byggja nęgilega mörg fangelsi fyrir alla žį glępamenn, sem leika lausum hala śti um allt og bķša vistunar.

Jóhann Hauksson hefur į undanförnum įrum reynt aš halda uppi heišri ķslenskrar blašamennsku meš fréttaskżringum, žar sem leitast er viš aš kafa undir yfirboršiš og afhjśpa leynda žręši valdsins, „kunningjaveldi og ašstöšubrask“, eins og žaš er lįtiš heita ķ undirtitli bókarinnar. Fyrir višleitni til rannsóknarblašamennsku af žessu tagi hlaut Jóhann blašamannaveršlaunin įriš 2010. Eftir aš Jóhann losnaši undan daglegum kvöšum į DV fékk hann rįšrśm til aš rannsaka rętur hrunsins lengra aftur ķ tķmann og af hęrri sjónarhól en fęri er į af jafnsléttu og viš daglegt įreiti blašamannsins. Žessi bók, „ŽRĘŠIR VALDSINS“, eru afrakstur žessarar išju. Ef ég ętti aš lżsa sögužręši bókarinnar ķ fįum oršum, hljóšar žaš svo: Įgrip af sögu spillingarinnar – bók handa byrjendum......

Žótt stjórnarskrįrnefnan okkar sé dönsk (og skrifuš į dulmįli fyrir alžżšu manna) kvešur hśn engu aš sķšur skżrt aš orši um grundvallarreglur okkar stjórnskipunar: Jafnręši frammi fyrir lögunum og atvinnufrelsi. Frį žessum grundvallarreglum mį žvķ ašeins vķkja (tķmabundiš), aš brżnir almannahagsmunir krefjist. M.ö.o. neyšarįstand. Svartar skżrslur į 8unda įratugnum um yfirvofandi hrun nytjastofna, var neyšarįstandiš sem réttlętti kvótakerfiš ķ upphafi. Rķkiš tók sér vald til aš binda endi į frjįlsa sókn į mišin, sem stašiš hafši ķ žśsund įr, og įkvaš žess ķ staš aš śthluta veišiheimildum til sumra – sem jafngilti aš synja öšrum. Žetta žżddi, aš framvegis gat enginn sótt į Ķslandsmiš nema meš einkaleyfi rķkisins. Žar meš var samkeppni aflétt. Einkaleyfiš varš į svipstundu grķšarlegt fémęti – śthlutaš ókeypis. Og žaš sem meira var: Grundvallarreglunum um jafnręši fyrir lögum og atvinnufrelsi var vikiš frį – vęntanlega ķ bili – vegna meints neyšarįstands. Hęstiréttur, sem į aš standa vörš um stjórnaskrįna, hefur enn ekki rumskaš.

20 įra neyšarįstand

Žetta neyšarįstand hefur nś stašiš ķ 20 įr. Alžżšuflokkurinn knśši fram lagaįkvęšiš um sameign žjóšarinnar. Žegar framsališ var samžykkt 1990, bęttu Alžżšuflokksmenn viš varśšarįkvęši um, aš žiggjendur veišiheimilda fengju ašeins tķmabundinn nżtingarrétt, en aldrei lögvarinn eignarrétt; og aš afturköllun veišiheimilda sķšar myndaši aldrei bótakröfu į rķkissjóš. Ef Alžżšuflokkurinn hefši ekki rekiš nišur žessa hęla ķ mįlsvörn sinni um gjaldtöku fyrir veiširéttinn, vęri andófiš gegn einkavęšingu fiskimišanna fyrir löngu tapaš. En vegna žessara fyrirvara og varśšarįkvęša, lifir vonin um aš réttlętiš muni nį fram aš ganga – en į veiku skari. Žar meš hófst barįttan fyrir aušlindagjaldi, nefnilega aš žjóšin fengi greitt fyrir nżtingarréttinn af aušlind sinni, sem framvegis var bundinn einkaleyfi . Žar meš fengu handhafar veišiheimildanna ķ sinn hlut svonefnda „aušlindarentu“, sem Jón Steinsson hagfręšingur telur, aš hafi numiš fyrir įriš 2010 um 45 milljöršum króna.

Žaš voru eiginlega bara tveir ašilar ķ žjóšfélaginu, sem böršust gegn gjafakvótakerfinu og kröfšust žess, aš žjóšin fengi arš af śthlutun einkaleyfa til nżtingar į aušlindinni: žįverandi ritstjórar Morgunblašsins og žingflokkur Alžżšuflokksins. Og fįeinir trillukallar. En allt kom fyrir ekki. Sjįvarśtvegsrįšherrar Sjįlfstęšisflokksins (1991-2009) hafa rįšiš framkvęmd fiskveišistjórnunarinnar ķ tęplega 20 įr. Allan žennan tķma hafa žeir śthlutaš žessum miklu fémętum fyrir ekki neitt – nįnar tiltekiš fyrir skķt į priki, sem nefnist aušlinda- eša veišileyfagjald, og er bara til mįlamynda. Ķ trįssi viš lögin hafa žeir leyft vešsetningu į óveiddum fiski ķ sjó.

Žar meš hófst kapphlaup um aš vešsetja žaš, sem handhafar veišiheimildanna sannarlega ekki įttu, fyrir lįnum til aš kaupa kvóta, sem sķšan gengu kaupum og sölum. Žeir eru meira aš segja farnir aš ganga ķ erfšir og koma jafnvel til skipta viš hjśskaparslit. Skv. stjórnarskrįnni er eignarrétturinn frišhelgur. Žaš er nżmęli ķ sögu réttarrķkisins, aš menn megi eignfęra og vešsetja annarra manna eigur, arfleiša žęr og braska meš žęr viš bśskipti. Žaš er svo aukaafleišing af žessu svķnarķi, aš sjįvarśtveginum var sökkt ķ skuldir, um leiš og fjįrflóttinn śr greininni varš óstöšvandi. Skuldirnar eru nęgilega miklar til žess, aš sęgreifarnir – hin nżja forréttindastétt – greiša nįnast enga skatta. Žeir eru ķ „vinnukonuśtsvörunum“, eins og žaš hét ķ gamla daga. Žarna uršu til fyrstu milljaršarmęringar bóluhagkerfisins – ekki śt į eigin veršleika – heldur ķ skjóli hins pólitķska śthlutunarvalds. Rétt eins og ķ Rśsslandi Jeltsķns og Pśtins.

Žetta er sjśskuš stjórnsżsla, sem lįtin er lķšast, žrįtt fyrir aš vera gróft brot į grundvallarreglum stjórnskipunarinnar, lögum um stjórn fiskveiša, og mannréttindasįttmįla Sameinušu žóšanna, sem Ķsland er skuldbundiš aš hlķta. Allt er žetta fótum trošiš ķ aušsveipni viš aušręšiš. Žaš var žarna sem „valdataka peninganna“ byrjaši į Ķslandi, aš sögn Styrmis Gunnarssonar, fv. ritstjóra Morgunblašsins. Žetta er botnlaus, pólitķsk spilling ķ boši Sjįlfstęšis-framsóknarflokksins.

Žaš veršur hinn endanlegi prófsteinn į trśnaš fyrstu vinstristjórnar lżšveldisins viš hagsmuni almennings, hvort hśn endurheimtir helstu aušlind žjóšarinnar śr höndum žeirra, sem ręndu henni – eša hvort hśn gefst endanlega upp fyrir ofurvaldi sérhagsmunanna. Žaš vęri žį ekki ķ fyrsta sinn, sem frumburšarréttur fólksins er seldur fyrir baunadisk. Žrįtt fyrir gefin loforš ķ stjórnarsįttmįla fara vęntingar almennings um efndir dvķnandi. Sennilega er seinasta vonin um aš hnekkja žessari valdnķšslu ķ žvķ fólgin, aš almenningur geti meš nżrri stjórnarskrį krafist žjóšaratkvęšagreišslu um mįliš. Žaš er reyndar annaš mįl, sem veršur prófsteinn į heilindi og dug vinstristjórnarinnar, nefnilega hvort og hvernig hśn afgreišir tillögur stjórnlagarįšsins um lżšręšislegar umbętur handa Nżja Ķslandi.

Peningaašallinn

Nęsti kafli žessarar dapurlegu sögu um „valdatöku peninganna“ į Ķslandi, gerist į įrunum 1999-2003, žegar aušklķkur, venslašar forystu Sjįlfstęšis-framsóknarflokksins fį rķkisbankana afhenta į silfurfati, ķ blóra viš allar višteknar stjórnsżslureglur. Sį kafli endar fimm įrum sķšar ķ allsherjar banka- og gjaldmišilshruni. Eftir situr žjóšin meš vešsettan rķkissjóš, sveitarfélög į vonarvöl, gjaldžrota heimili, fyrirtęki ķ gjörgęslu, fjölda manns atvinnulausan og višvarandi landflótta. Eftir situr žjóš ķ sįrum, nišurbrotin , ęrumeidd og vonsvikin.

Žrišji kaflinn ķ žessari reyfarasögu er um tilraun peningaašalsins til aš ręna žjóšina lķka orkuaušlindum sķnum. Žaš byrjaši meš įkvöršun žįverandi stjórnarflokka um aš selja hlut rķkisins ķ Hitaveitu Sušurnesja, rétt fyrir kosningar 2007. Įšur hafši Sjįlfstęšisflokkurinn beitt sér fyrir žvķ aš stofna śtrįsarfyrirtękiš Hydro-Kraft Invest ķ samstarfi Landsvirkjunar og Landsbanka. Loks hafši stjórnarformašur Orkuveitu Reykjavķkur (Gušlaugur Žór Žóršarson, žm. Sjįlfstęšisfokksins) forgöngu um stofnun śtrįsarfyrirtękisins REI (Reykjavķk Energy Invest). Žannig sóttu žessir hugsjónamenn fram į tvennum vķgstöšum. Geir Haarde, formašur Sjįlfstęšisflokksins, innsiglaši žessar fyrirętlanir ķ landsfundarręšu (aprķl 2007), žar sem hann sagši, „aš stefna bęri aš einkavęšingu Landsvirkjunar og orkufyrirtękja“. Feluleiknum var lokiš.

Žarna sameinušust aš lokum helstu frumkvöšlar hins Nżja Ķslands nżfrjįlshyggjunnar: Hannes Smįrason, „asset-strippari“ (sérfręšingur ķ aš ręna fyrirtęki innan frį); Bjarni Įrmannsson, bankaręninginn meš barnsandlitiš; Jón Įsgeir, svartstakkur Rosabaugs; „gamli-góši Villi“, borgarstjóri Sjįlfstęšisflokksins (sem sagšist aš vķsu eftir į ekki hafa vitaš neitt ķ sinn haus um, hvaš vęri į seyši); Gušlaugur Žór, sem kallašur hefur veriš hinn pólitķski handrukkari Sjįlfstęšisflokksins, og loks vonarstjarnan ķ žrotabśi gamla SĶS, Björn Ingi Hrafnsson. Allir voru žeir meš dollaramerkin ķ augunum og adrenalķniš į fullu ķ hitasóttarkenndri gróšafķkn. Hvķlķkt mannval ķ framvaršarsveit framsękinna stjórnmįla- og athafnamanna!

Ekkert aš fela?

Žaš er sérstakt rannsóknarefni, hvernig Framsóknarflokkurinn glataši sķnu samfélagshlutverki eftir fall SĶS (upp śr 1990) og breyttist ķ eignarhaldsfélög flokksgęšinga, sem lögšust bókstaflega į nįinn og sölsušu žaš sem fémętt var eftir undir flokksbrodda, prķvat og persónulega. Tugir milljarša ķ eigin fé Samvinnutrygginga varš aš engu ķ höndum žessara manna. En nokkrir flokksbroddar meš Finn Ingólfsson, fv. žm., rįšherra, Sešlabankastjóra og nįnasta samstarfsmann Halldórs Įsgrķmssonar, högnušust drjśgum af žvķ aš braska meš seinustu reitur Samvinnuhreyfingarinnar, sem skildar höfšu veriš eftir „įn hiršis“ į berangri (sjį bls. 58).

Spillingarfélag Sjįlfstęšismanna į Sušurnesjum veršskuldar einnig sérstaka rannsókn. Undir forystu hins blķšmįlga bęjarstjóra Reykjanesbęjar, Įrna Sigfśssonar, hafa žeir komiš fjįrhag Reykjanesbęjar į kaldan klaka. Innherjavišskipti og hagsmunaįrekstrar viršast vera óžekkt hugtök žarna sušur frį, žvķ aš žaš telst til reglu fremur en undantekninga, aš žeir sitji beggja megin boršs, žar sem miklir fjįrhagslegir hagsmunir almennings eru ķ hśfi. Żmsir žessara manna gegndu lykilhlutverkum ķ tilrauninni, sem gerš var til aš ręna Hitaveitu Sušurnesja innan frį, en ašrir létu greipar sópa um Sparisjóš Keflavķkur. Žeir eiga žaš almennt sameiginlegt aš skilja eftir sig svišna jörš, hvar sem žeir koma nęrri. Žessari ribbaldasögu gerir Jóhann dįgóš skil ķ bók sinni (sjį bls. 144-157).

Jóhann beinir kastljósi aš žessu samkrulli braskara og pólitķkusa, sem runnu į peningalyktina viš einkavęšingu orkulindanna, og spyr sjįlfan sig og lesandann (bls. 16 – 30): Var žaš tilviljun, aš FL-Group og Landsbankinn fęršu Sjįlfstęšisflokknum 60 milljónir til atkvęšakaupa skömmu įšur en lög gengu ķ gildi, ķ įrsbyrjun 2007, sem bönnušu framlög umfram 300 žśs.? Var žaš tilviljun, aš 5.5 milljónir runnu ķ persónulega kosningasjóši Gušlaugs Žórs frį FL-Group, Baugi og Landsbankanum į įrunum 2005 til 2007? Fannst hįkörlunum Gušlaugur Žór bara svona sętur? Og nota bene: Žaš stóš aldrei į Baugsfešgum aš borga sinn ómęlda skerf ķ Sjįlfstęšisflokkinn – žrįtt fyrir fżluköstin ķ Davķš og Birni ķ žeirra garš. Bónuspabbi, Jóhannes, birti m.a.s. heilsķšuauglżsingar ķ blöšum fyrir žingkosningarnar 2007, žar sem hann skoraši į kjósendur aš kjósa Sjįlfstęšisflokkinn, en strika bara śt Björn Bjarnason, af žvķ aš hann vęri svo leišinlegur.

Įšur en nżju lögin um skoršur viš fjįraustri fjįrplógsmanna til stjórnmįlaflokka gengu ķ gildi 2007, notaši Geir Haarde, formašur Sjįlfstęšisflokksins, tękifęriš į fréttamannafundi til aš žakka Kjartani Gunnarssyni – sem žį hafši annast fjįröflun fyrir Flokkinn ķ aldarfjóršung – fyrir aš hafa nįš samstöšu innan fjórflokksins um aš koma flokkunum į rķkisframfęri (og aš sętta sig žar meš viš žak į framlög fyrirtękjanna). Og Geir bętti viš hróšugur: „Viš höfum ekki neitt aš fela ... og höfum aldrei haft“ (bls.15). – Hraustlega męlt af manni, sem žį žegar var meš 60 milljónir ķ rassvasanum frį fyrirtękjum, sem vildu fį aš framkvęma yfirlżsta stefnu Sjįlfstęšisflokksins um aš einkavęša orkuaušlindirnar lķka.

Žręšir spillingarinnar óslitnir

Er žetta eitthvaš nżtt? Eša hefur Ķsland alltaf veriš svona spillt? Spillingin, sem hér hefur veriš gerš aš umtalsefni, er svo sannarlega ekki einhver gorkśla, sem spratt allt ķ einu upp į haug nżfrjįlshyggjunnar į fyrsta įratug žessarar aldar. Hins vegar mį til sanns vegar fęra, aš birtingarform spillingarinnar hafi tekiš stökkbreytingu – eins og skuldir landsmanna viš gengishruniš - eftir aš žjóšin var ręnd sjįvaraušlindinni og viš einkavęšingu bankanna. Viš žaš breyttust žeir ķ įhęttusjśka vogunarsjóši – utan og ofan viš lög og reglur eša eftirlit. Žar meš keyrši um žverbak. Stjórnmįlin voru einfaldlega tekin ķ gķslingu hins nżja peningaašals. Hinir pólitķsku valdhafar, sem įšur nżttu almannafé til aš kaupa sér pólķtķska hollustu, uršu nś mśtužegar – mįlališar ķ žjónustu peningaašalsins. Žaš er ķ žessu, sem stökkbreytingin er fólgin.

Hvar lįgu žręšir spillingarinnar um pólķskt ęšakerfi lżšveldisins hér įšur fyrr? Žrjś orš duga til aš lżsa kjarna mįlsins: Rķkisforsjį – pólitķskt fyrirgreišslukerfi. Žaš sem mįli skipti til aš nį įrangri var ekki góšur rekstur – heldur góš sambönd. Veršmyndun var ekki frjįls, heldur undir veršlagseftirliti rķkisins. Fiskverš var įkvešiš af pólitķskt skipašri nefnd og bśvöruverš sömuleišis. Inn- og śtflutningur var hįšur leyfum stjórnvalda. Vöruflutningar til og frį landinu, tryggingar, vörudreifing innan lands, smįsöluverslun, bensķnsala, allt žetta og aš ógleymdu „hermanginu“ – framkvęmdir og žjónusta viš bandarķska herinn į Mišnesheiši – öllu var žessu samviskusamlega skipt til helminga milli fyrirtękja į įhrifasvęši Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokks (SĶS). Svona er hśn ęttuš žessi fręga helmingaskiptaregla. Žaš orš fór af Ķslendingum mešal yfirstjórnar hersins ķ Norfolk, Virginķu, aš žeir vęru „įgengir ķ ašdrįttum“ (les žjófóttir) og dżrir į fóšrum.

Fyrirtęki jafnt sem heimili į landinu įttu öll sķn rįš undir nįš žessa pólitķska fyrirgreišslukerfis. Gjaldeyrishöft voru lengst af rķkjandi, skilaskylda į gjaldeyri til yfirvalda og skömmtun į gjaldeyri til neytenda, (viš erum reyndar aš endurnżja kynnin af skömmtunarkerfinu aftur eftir HRUN). Bankarnir voru ķ rķkiseign, og bankastjórarnir voru umbošsmenn flokkanna. Žeir veittu lįn ķ stašinn fyrir pólitķska hollustu. Lįnin voru reyndar aš hluta til gjöf eša styrkur, žvķ aš veršbólgan sį um aš eyša žeim meš undraskjótum hętti.

En ašalatrišiš var, aš pólitķkusar į valdastóli höfšu rįš alls almennings ķ hendi sér: Ef žś žurftir śt- eša innflutningsleyfi, lóš eša byggingarleyfi, lįn ķ banka, starf hjį rķki, bę eša fyrirtęki, plįss į elliheimili fyrir ömmu eša félagslega ķbśš fyrir fatlašan fręnda – žį var eins gott aš hafa allt sitt į hreinu gagnvart kerfinu: Flokksskķrteiniš var ašgöngumišinn aš gęšunum. Žetta var sovétkerfi Sjįflstęšisflokksins.

Žetta var hiš gamla žjóšfélag kunningja- og klķkuveldisins, ašstöšubrasksins. Helmingaskiptareglan var hin óskrįša grundvallarregla stjórnsżslunnar. Og kjósendur lęršu smįm saman aš laga sig aš rķkjandi fyrirkomulagi. Į žessum 67 įrum, sem lżšveldiš hefur veriš viš lżši, hefur Sjįlfstęšisflokkurinn veriš viš völd ķ 53 įr, en Framsókn ķ 43 įr. Styrmir Gunnarsson upplżsti nżlega ķ Silfri Egils, aš ca. 45 žśsund manns séu į skrį hjį Sjįlfstęšisflokknum. Framsókn er aušvitaš ekki svipur hjį sjón eftir fall SĶS, en mešan veldi SĶS stóš ķ blóma, reyndist atkvęšamagn Framsóknar löngum įlķka mikiš og fjöldinn į launaskrį hjį SĶS og kaupfélögunum, plśs styrkžegar landbśnašarkerfisins.

Hlutverkaskipti: Peningarnir taka völdi af pólitķkinni

Lengi vel gerši ég mér vonir um, aš ašild Ķslands aš innri markaši Evrópusambandsins og samkeppnisreglur žess, myndu aušvelda Ķslendingum aš laga sig aš sišašra manna hįttum ķ višskiptum og stjórnsżslu, žannig aš klķkuveldiš kęmist sķšur upp meš aš mismuna borgurunum ķ krafti gešžótta og valdnķšslu af žvķ tagi, sem hér hefur veriš lżst og var lenskan ķ ķslensku stjórnarfari. En ašferšir gömlu helmingaskiptaflokkanna viš einkavęšingu sjįvaraušlindarinnar og bankanna žżddi, aš sköpum var skipt varšandi valdahlutföll stjórnmįla og peningaašals. Meš žvķ aš afhenda aušklķkunum yfirrįš yfir aušlindum og almannagęšum, fengu aušklķkurnar svo mikil pólitķsk völd og įhrif, aš stjórnmįlaflokkarnir uršu hįšir žeim. Žaš er žetta sem aušręši (e. plutocracy) nżfrjįlshyggjunnar snżst um. Žaš sem įšur įtti aš heita norręnt velferšarrķki var oršiš aš ójafnašaržjóšfélagi – eins konar skrķpamynd af spilavķtis- kapķtalisma ķ amrķskum stķl. Stefįn Jón Hafstein lżsir žvķ vel ķ TMM-grein sinni (3, 2011), hvernig žetta geršist:

„Enn eigum viš Styrmi Gunnarssyni skuld aš gjalda meš kafla hans um sęgreifaveldiš ķ žeirri annars slęmu bók: Umsįtriš. Sį kafli er afhjśpandi ķ stuttu mįli og lżsir žvķ vel, hvernig pólitķska valdiš fęrir śthlutun aušęfa į fįrra hendur og veršur svo sjįlft hįš žeim, sem véla meš žau. Meš efnahagslegu valdi sęgreifanna langt umfram annaš fólk ķ landinu, ķ skjóli einkaréttar til aš nżta aušlindina, öšlast žeir pólitķsk völd og herša enn frekar žennan hnśt snķkjulķfs milli śthlutunar og hollustu. Skrattinn hittir aš lokum ömmu sķna: žiggjandinn veršur veitandanum sterkari“.

Ķ upphafi žessarar samantektar ķ tilefni af bók Jóhanns Haukssonar um spillinguna, var vitnaš ķ einkunnaroršum ķ fręg ummęli Styrmis Gunnarssonar, fv. ritstjóra Morgunblašsins. Hann er ekkert aš skafa utan af žvķ. Hann lżsir žvķ žjóšfélagi, sem hér hefur vaxiš upp undir pólitķsku forręši Sjįlfstęšisflokksins, sem hreint og klįrt ógešslegu. Ķ meira en hįlfa öld hefur Styrmir veriš mįlsvari Sjįlfstęšisflokksins og um langt skeiš ķ innsta kjarna valdakerfisins sjįlfs. Žaš er žvķ įstęšulaust aš rengja hann, žegar hann segist vita, um hvaš hann er aš tala. En ritstjórinn gamli skuldar okkur ennžį bókina, žar sem hann rekur žessa sögu. Saga lżšveldisins er nefnilega aš stórum hluta saga Sjįlfstęšisflokksins. Og sś saga er einmitt rauši žrįšurinn ķ sögu spillingarinnar į lżšveldistķmanum. Ef Styrmi kynni aš vanta „research assistant“ til aš létta undir meš sér, leyfi ég mér aš męla meš Jóhanni Haukssyni. Sem rannsóknarblašamašur hefur hann žegar aflaš sér žekkingar – og ekki skortir hann įhuga į – aš afhjśpa žaš, hvernig kunningjaveldi og ašstöšubrask stjórnmįlaforingja og peningaašals varšaši veginn aš hruni Ķslands.

Framtķš Nżja Ķslands ręšst af žvķ, hvort nżjar kynslóšir Ķslendinga geta lęrt eitthvaš af óförum žeirrar, sem stżrši okkur ķ HRUNIŠ. Til žess eru vķtin aš varast žau.

Jón Baldvin Hannibalsson (Höfundur var formašur Alžżšuflokksins 1984 – 96)

Deila į Facebook

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit