Greinasafn

2017
 »maķ

 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990

Articles in English

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

10.2.2016
„SOLIDARITY OF SMALL NATIONS: UTOPIAN DREAM OR PRACTICAL POLITICS?

Read more

All articles in English

28.4.2014

VIŠ KRŻNDUM TRŚŠINN SEM KÓNG EN AFKRŻNDUM KÓNGINN SEM TRŚŠ

segir Jón Baldvin Hannibalsson ķ ķtarlegu vištaliviš eistneska blašamanninn ASK ALAS, ķ KESKUS, eistnesku mįnašarriti um menningu og stjórnmįl.

Ķ vištalinu er stiklaš į stóru um:


Inngangur

JÓN BALDVIN hefur undanfarna mįuši starfaš sem gistiprófessor viš Hįskólann ķ TARTU ķ Eistlandi. Jafnframt hefur hann flutt fyrirlestra og tekiš žįtt ķ mįlžingum um fjįrmįlakreppuna, orsakir hennar, afleišingar og ólķk višbrögš stjórnvalda, einkum į Ķslandi, annars stašar į Noršurlöndum og ķ Eystrasaltslöndum. Žann 11. aprķl, s.l. flutti hann stefnuręšu į fjölžjóšlegri rįšstefnu um framtķš hįskólamenntunar, séš af sjónarhóli smįžjóša. Rįšstefnan var endapunktur į stefnumótun Hįskólans ķ TARTU til įrsins 2032, žegar skólinn veršur 400 įra.

ASKUR ALAS er eistnenskur blašamašur, mįlvķsindamašur og žżšandi ķslenskra bókmennta į eistnesku. Į sumrum er hann leišsögumašur eistneskra feršamanna til Ķslands. Hann tók eftirfarandi vištal viš Jón Baldvin, sem birtist ķ aprķlhefti mįnašarritsins KESKUS ķ TALLINN, en tķmaritiš helgar sig listum, menningu og stjórnmįlum, gjarnan śt frį óhefšbundnum sjónarmišum.

Sp: Žś sagšir nemendum žķnum viš Hįskólann ķ Tartu dęmisögur śr alžjóšapólitķk um žaš, aš smįžjóšir geti haft įhrif, ef žęr standa saman. Geta žęr žaš?

Sv: Jį – ef mikiš liggur viš. Žorskastrķš Breta og Ķslendinga į öldinni sem leiš (1954, 1958,1972 og 1975) eru gott dęmi um žaš. Žau snerust um žaš, hvaša lög ęttu aš gilda į höfunum. Hvort „frelsi į śthöfunum“, sem stżršist af hernašarhagsmunum flotavelda, ętti aš rįša; eša hvort gera ętti strandrķki įbyrg fyrir verndun og nżtingu aušlinda hafsins, sem voru žį (og eru reyndar enn) ķ hęttu, m.a. vegna ofveiši og mengunar. Žetta er ekkert smįmįl. Höfin žekja ca. tvo žrišju af yfirborši jaršar. Meira en tveir žrišju hlutar mannskyns bśa į strandlengjunni viš hafiš, eša viš įr og vötn, sem tengjast hafinu. Hafiš er matarforšabśr mannkynsins. Og hafinu hefur veriš lżst sem lungum lķfrķkis jaršarinnar. Meš žvķ aš eitra hafiš erum viš aš eitra fyrir sjįlfum okkur.

Bretar, foršum hnattręnt nżlendurveldi, „žar sem sólin settist aldrei“, vou ķ forsvari fyrir hernašarhagsmunum stórveldanna. Žriggja sjómķlna lögsaga strandrķkja markašist af langdręgni breskra fallbyssna („gun-boat diplomacy“). Breta létu eins og žetta vęru alžjóšalög, og dómstólar virtust ganga śt frį žvķ lķka. „Might is right“ kallast žetta į ensku. Sjónarmiš og hagsmunir annarra strandrķkja voru af allt öšrum toga. Mešan į seinni heimstyrjöldinni stóš, fengu mörg aušugustu fiskimiš heims stundargriš til žess aš jafna sig į ofveiši undanfarinna įra. Eftir aš strķšinu lauk, sótti allt ķ sama fariš. Į höfunum var aš gerast fyrir framan augun į okkur žaš sem kallaš hefur veriš „harmleikur almenninganna“ (e. „tragedy of the commons“). Žaš žżšir, aš aušlindir, sem enginn į eša ber įbyrgš į, og allir mega nżta takmarkalaust, verša fyrr en varir uppurnar. Skammtķmagróšasjónarmiš hvers og eins veršur yfirsterkara langtķmahagsmunum heildarinnar. Žess vegna settu strandrķkin fram kröfuna um 200 sjómķlna aušlindalögsögu. Um leiš voru stjórnvöld strandrķkjanna, ein og sér og ķ svęšisbundinni samvinnu, gerš įbyrg fyrir „sjįlfbęrri nżtingu“ aušlinda hafs og hafsbotns.

Žorskastrķš Breta og Ķslendinga snerust um žaš, hvort ętti aš rįša: Hernašarhagsmunir stórvelda eša framtķšarhagsmunir meirihluta mannkyns. Žęr žjóšir sem voru ķ fararbroddi fyrir sķšarnefnda sjónarmišinu, voru strandrķki ķ Evrópu, S-Amerķku og Asķu, allt saman smįžjóšir, sem hver og ein mįtti sķn lķtils. Žeir sem leiddu barįttuna į vettvangi Sameinušu žjóšanna, komu frį žjóšum eins og Möltu, Sri Lanka, Chile – og Ķslandi. Įtökin stóšu ķ meira en žrjį įratugi į alžjóšavettvangi. Žessu lauk meš fullnašarsigri okkar – smįžjóšanna – žegar hafréttarsįttmįli Sameinušu žjóšanna var samžykktur į allsherjaržinginu 1982. Žegar tilskilinn fjöldi rķkja hafši stašfest samninginn 1995, gekk hann ķ gildi sem alžjóšalög.

Stórveldin, sem voka yfir aušlindum Noršurslóša, sem verša ašgengilegar į nęstu įratugum vegna hlżnunar og žišnunar ķshellunnar, verša aš fara eftir žessum lögum, hvort heldur um er aš ręša nżtingu fiskimiša, aušlindanżtingu į hafsbotni eša nżjar siglingaleišir. Ķ fįum oršum sagt: sigur smįžjóšanna ķ barįttunni fyrir björgun heimshafanna er stórfenglegt dęmi um, aš samstaša smįžjóša getur skilaš įrangri – ef rétt er į mįlum haldiš.

Sp: En eru ekki höfin ennžį ķ hęttu?

Sv: Jś, vissulega. En munurinn er sį, aš UNLOSC (United Nations“Law of the Sea Convention) hefur bjargaš žvķ, sem bjargaš varš – afstżrt neyšarįstandi, sem hefši oršiš óvišrįšanlegt įn žessara alžjóšalaga. Žaš žarf hins vegar aš fylgja žeim betur eftir. T.d. meš löggjöf um śthafsveišar og styrkingu svęšisbundinna stofnana, sem hafa meš höndum rannsóknir į stöšu aušlinda og reglusetningu um sjįlfbęra nżtingu. Žetta er višrįšanlegt. En žaš er sama gamla sagan, aš stjórnmįlaleištogar tregšast viš aš taka į sérhagsmunavaldi heima fyrir – og bregšast ekki viš fyrr en ķ naušir rekur.

Sp: Žaš vakti heimsathygli, žegar kķnverskur auškżfingur vildi kaupa hluta af Ķslandi; hvaš er aš frétta af žvķ mįli?

Sv: Ekki gleyma žvķ, aš Kķnverjinn var ekki bara auškżfingur, heldur lķka skįld. Hann hafši veriš herbergisfélagi ķslensks nįmsmanns ķ Beiing. Žį mun hafa vaknaš įhugi Kķnverjans į Ķslandi og ķslenskri skįldskaparhefš. Nįmsmašurinn ķslenski varš sķšar eiginmašur konu, sem varš utanrķkisrįšherra Ķslands skamma hrķš. Kķnverjinn mun žvķ hafa vęnst žess aš koma aš opnum dyrum, žegar hann vildi fį aš kaupa 3% af Ķslandi. Žeir sem hafa sótt Ķsland heim vita, aš stór hluti landsins er örfoka eyšimörk. Žar hugšist Kķnverjinn rękta upp golfvelli, vęntanlega meš tilheyrandi spilavķtum og lśxusvillum.

Višbrögš ķslenskra stjórnvalda bįru keim af fįti og fumi. Ķsland er aukaašili aš Evrópusambandinu ķ gegnum EES . Į innri markaši ESB gildir gagnkvęmur réttur um frjįlsa för fólks og fjįrmagns, ž.į.m. fjįrfestingar, landakaup o.s.frv. En einstaklingar utan EES žurfa sérstök leyfi stjórnvalda. Viškomandi sveitarfélag virtist vera hlišhollt hinum skįldlegu įformum Kķnverjans, en innanrķkisrįšherranum leist ekki į blikuna og óttašist fordęmiš. Nišurstašan varš sś, aš Kķnverjanum var bošiš miklu minna land til leigu. Hann firrtist hins vegar viš žessar vištökur. Sķšan hefur ekkert til hans spurst. Įhugi Kķnverja į Ķslandi hefur hins vegar ekki gufaš upp. Kķnverjar skyggnast nś vķtt um veröld alla ķ leit aš aušlindum, olķu, gasi og ešalmįlmum, til žess aš mata į hina miklu hagvaxtarmaskķnu Mišrķkisins. Žeir hafa sérstakan įhuga į aušlindum Noršurslóša, sem senn verša ašgengilegar vegna brįšnunar ķshellunnar į Noršpólnum, Gręnlandi og vķšar. Ķslendingum ętti ekki aš koma neitt į óvart, nęst žegar Kķnverjar knżja dyra meš stórkostleg fjįrfestingarįform.

Sp: Hversu grįtt hefur fjįrmįlakreppan leikiš Ķslendinga?

Sv: Žiš Eistar voruš svo heppnir, aš bankakerfiš var ķ eigu śtlendinga (Svķa). Og aš hętti reyndra sjómanna bunduš žiš ykkur viš mastriš – mešan brotiš reiš yfir – og hélduš ykkur fast viš evruna. Žar meš foršušust žiš a rśsta efnahag skuldugra heimila og fyrirtękja. Getiš žiš ķmyndaš ykkur, hvernig įstandiš vęri, ef žiš hefšuš bęši fellt gengi gjaldmišilsins (kroon) og oršiš aš endurfjįrmagna gjaldžrota banka ķ ykkar eigu? Ef žķš getiš ķmyndaš ykkur žaš, žį byrjiš žiš aš skilja, hversu grįtt hruniš hefur leikiš Ķslendinga.

Ķslenska bankakerfiš, nżeinkavętt ķ eigu fįeinna fjölskyldna var skuldugt upp fyrir haus ķ erlendum gjaldmišli. Žaš hrundi eins og žaš lagši sig. M.a.s. Sešlabankinn varš gjaldžrota. Žar viš bęttist, aš gjaldmišillinn – ķslenska krónan – hrundi eins og spilaborg. Žetta žżddi, aš fyrirtęki og heimili voru unnvörpum tęknilega gjaldžrota. Gengisfalliš žżddi tvöföldun į höfušstól skulda, snarhękkun į verši innflutnings (veršbólgu) og okurvexti. Viš žetta bętist, aš Ķsland, nęstum eitt rķkja, hefur um įratuga skeiš bundiš langtķmalįn viš svokallaša neysluveršsvķsitölu. Žetta var į sķnum tķma gert til aš reyna aš hafa hemil į veršbólgu. En ófyrirséšar hlišarverkanir eru margar og meinlegar. Ef kaffiš hękkar ķ Brasilķu, hękkar höfušstóll skuldugra Ķslendinga. Öll įhętta ķ samskiptum lįnžega og lįntaka, hvķlir į heršum hins sķšarnefnda. Sambżli žessa verštryggingarkerfis viš ónżtan gjaldmišil er beinlķnis banvęnn kokkteill. Viš hrun gjaldmišilsins bitnušu afleišingar žessa kefis meš ofuržunga į heršum almennings.

Į įrunum fyrir hrun höfšu śtlendir spekślantar hirt skjótfenginn gróša meš veršbréfabraski į Ķslandi ķ skjóli hįrra vaxta og veiks gjaldmišils. Žegar Ķsland lenti ķ gjörgęslu Alžjóšagjaldeyrissjóšsins (IMF) , greip hann til žess rįšs aš koma į fjįrmagnshöftum og lokaši žar meš žetta kvika spekślantafjįrmagn inni. Ella taldi sjóšurinn, aš fjįrmagnsflótti mundi valda nżju gjaldmišilshruni, meš óbęrilegum afleišingum fyrir fólk og fyrirtęki. Žessi gjaldeyrishöft įttu aš standa ķ nokkra mįnuši. Žau eru enn viš lżši sex įrum sķšar. Afleišingar hrunsins eru žvķ enn óleystar. Ķslendingar eru ennžį – sex įrum eftir hrun – staddir į hęttusvęšinu mišju. Žaš er fullreynt, aš gjaldmišillinn er ónżtur. Žaš er engin lausn til frambśšar ķ boši önnur en sś aš koma sér ķ skjól af traustum alžjóšlegum gjaldmišli. Fyrir žvķ er hins vegar ekki nęgilega öflugur pólitķskur vilji, enn sem komiš er. Sérhagsmunaöfl rįša feršinni, og lżšskrumarar vaša uppi ķ pólitķkinni. Žetta er žaš verš, sem Ķslendingar verša aš borga fyrir aš hafna ašild aš Evrópusambandinu.

Sp: Er žaš satt, aš Ķslendingar neiti aš borga skuldir sķnar?

Sv: Śtlendir fjölmišlar, margir hverjir, hafa žaš fyrir satt. Žeim er vorkunn, žvķ aš žeir hafa žetta ašallega eftir forseta Ķslands. Rķkisstjórn Ķslands gerši žrjįr atlögur aš samningum viš Breta og Hollendinga um aš įbyrgjast greišslu į innistęšum sparifjįreigenda ķ žessum löndum ķ ķslenskum bankaśtibśum, sem įttu aš njóta innistęšutryggingar samkvęmt ESB/EES reglum. Forsetinn tók upp į žvķ aš slį sig til riddara ķ augum almennings meš žvķ aš vķsa žessum samningum ķ žjóšaratkvęšagreišslur. Aušvitaš voru žeir felldir. Ef žś ert spuršur, hvort žś viljir greiša skuldir annarra, žį svarar žś aušvitaš: Nei takk. Viš žetta breyttist forsetinn śr skśrki ķ žjóšhetju (hann hafši fyrir hrun veriš helsta klappstżra og loftunga śtrįsarvķkinganna ķ skrumręšum sķnum). Til žess var leikurinn lķka geršur. Žetta breytti hins vegar engu efnislega, žvķ aš žrotabś bankanna reyndust eiga fyrir lįgmarkstryggingunni, og munu standa skil į henni. Gjaldžrot Sešlabankans og endurfjįrmögnun bankakerfisins hefur hins vegar hękkaš skuldabyrši rķkisins (skattgreišenda) śr u.ž.b. 25% af landsframleišslu fyrir hrun ķ u.ž.b. 90% eftir hrun. Viš žetta bętist, aš heimili, sveitarfélög og fyrirtęki eru skuldug upp fyrir haus.

Žaš er rétt, aš erlendir lįnadrottnar ķslensku bankanna – evrópskir, (ašallega žżskir) bankar – töpušu stórfé į glęfralegum lįnveitingum til ķslensku banksteranna. Žeir afskrifušu fljótlega žessar kröfur og seldu fyrir spottprķs į eftirmörkušum. Vogunarsjóšir (ašallega amerķskir) hafa hirt žetta upp fyrir skid og ingenting og sitja nś um žrotabś föllnu bankanna meš atbeina Wall Street lögfręšinga og krefjast endurgreišslu mišaš viš veršmęti upphaflegra krafna. Žetta mįl er óleyst, rétt eins og gjaldeyrishöftin, sex įrum eftir hrun. Ķsland er žvķ enn ķ dag ķ umsįtri handrukkara amerķskra vogunarsjóša. Frį žessu segir fįtt ķ erlendum fjölmišlum.

Sp: Hverjum er allt žetta aš kenna?

Sv: Svariš viš žvķ er aš finna ķ 9 binda skżrslu Rannsóknarnefndar Alžingis, sem skilaši nišustöšum sķnum nokkrum įrum eftir hrun. Žessi rannsókn er žaš besta, sem Ķslendingar hafa gert ķ žvķ skyni aš lęra af óförum sķnum. Skżrslan er vönduš, rękilega studd gögnum og afdrįttarlaus ķ nišurstöšum. Mér er ekki kunnugt um sambęrilega śttekt hjį nokkurri annarri žjóš, sem varš fórnarlamb hrunsins. Ég er sannfęršur um, aš ašrar žjóšir gętu lęrt mikiš af žessu verki.

Skżrsluhöfundar höfšu ašgang aš öllum gögnum, sem varša stefnu stjórnvalda, rķkisstjórnar, Sešlabanka og Fjįrmįlaeftirlits, og įkvaršanir og stjórnunarhętti eigenda og stjórnenda bankanna ķ ašdraganda hrunsins. Höfundar lżsa žvķ, hvernig nżeinkavęddum višskiptabönkum var breytt ķ ofurskuldsetta alžjóšlega vogunarsjóši į sex įrum. Žessar alžjóšavęddu fjįrmįlastofnanir uxu ķslenska hagkerfinu gersamlega yfir höfuš. Hagstjórn rķkisstjórna og peningastefna Sešlabankans var hvort tveggja ķ skötulķki. Sešlabanki og fjįrmįlaeftirlit brugšust algerlega eftirlitshlutverki sķnu.

Eigendur og stjórnendur bankanna brutu sannanlega allar meginreglur, sem eiga aš gilda um įhęttustżringu og trśnaš viš hlutafjįreigendur. Žegar žeim varš ljóst, aš allt vęri aš fara til helvķtis, ryksugušu žeir bankana innan frį ķ eigin žįgu og tengdra fyrirtękja. Žeir viršast hafa gengiš fram ķ sama anda og bandarķski hagfręšingurinn, W. Black, lżsti ķ bók sinni: „Besta leišin til aš ręna banka, er aš eiga banka“. Til žess a š dylja raunverulega eignarašild og til žess aš komast hjį skattgreišslum, ašstošušu bankarnir viš stofnun žśsunda skśffufyrirtękja ķ skattaskjólum. Köngulóarvefurinn, sem lżsir innbyršis tengslum félaga ķ žessum sżndarveruleika, minnir einna helst į framśrstefnulistaverk eftir dópašan sśrrealista. Ég hef enga įstęšu til aš ętla, aš stjórnendur banka, sem nś er haldiš ķ öndunarvélum į kostnaš skattgreišenda vķtt og breitt um Evrópu, hafi veriš nokkru skįrri en ķslenska afbrigšiš. Žaš hefur bara enginn dirfst aš efna til jafn rękilegrar rannsóknar og viš höfum gert.

Ķslenska réttarkerfiš hafši aušvitaš enga reynslu af žvķ aš afhjśpa svo žéttrišiš net fjįrglęfra og skattsvika, sem teygir anga sķna um allan heim. Samt höfum viš reynt aš gera okkar besta. Žaš var stofnaš embętti sérstaks saksóknara. Skżrsluhöfundar Rannsóknarnefndar Alžingis hafa vķsaš til hans fjölda mįla. Sérstakur saksóknari hefur įkęrt fjölda einstaklinga og unniš flest sķn mįl fyrir undirrétti. En réttarkerfiš er seinvirkt. Hinir įkęršu hafa innlenda og erlenda lögfręšinga į sķnum snęrum og beita ķtrustu tafatękni. Žaš munu žvķ lķša mörg įr, įšur en endanlegar nišurstöšur liggja fyrir.

Rannsóknarnefnd Alžingis nefndi ķ sķnum endanlegum nišurstöšum žį einstaklinga ķ stjórnkerfinu, sem nefndin taldi, aš hefšu brugšist skyldum sķnum og gerst brotlegir viš lög. Žeirra į mešal voru formenn stjórnmįlaflokka, rįšherrar, sešlabankastjórar og topp embęttismenn. Žessar nišurstöšur voru lagšar fyrri Alžingi, sem klśšraši mįlinu endanlega. Ašeins einn žessara nafngreindu einstaklinga var aš lokum įkęršur og dęmdur. Almenningi fannst žaš ešlilega ósanngjarnt, śr žvķ aš žeir sem sannanlega bįru höfušįbyrgšina, sluppu. Pólitķsk hrossakaup bak viš tjöldin afhjśpušu getuleysi stjórnmįlamanna til aš axla įbyrgš. Ķ ljósi žessa er skiljanlegt, aš einungis um 10% žjóšarinnar ber traust til Alžingis, s.k.v. skošanakönnunum.

Sp: Til hvaša rįša hefšir žś gripiš, hefširšu veriš viš völd, fyrir og eftir hruniš?

Sv: Ég lżsti žvķ allrękilega ķ tķmaritsvištali (Mannlķf, mars, 2008), sjö mįnušum fyrir hrun. Ég hefši žvingaš śtibś ķslensku bankanna erlendis til aš flytja starfsemi sķna ķ dótturfyrirtęki og til aš flytja höfušstöšvarnar til London, žar sem meginiš af starfsemi žeirra fór fram hvort eš var. Öfugt viš śtibś lśta dótturfyrritęki reglum, eftirliti og lįgmarksinnistęšutryggingum gistirķkisins. Žetta hefši ekki eitt og sér foršaš Ķslandi frį hruni. En žetta hefši veriš įrangursrķkar hamfaravarnir. Žetta hefši bjargaš Sešlabanka Ķslands frį greišslužroti og sparaš skattgreišendum mikiš fé.

Hęstiréttur Ķslands dęmdi gengisbundin lįn ķ erlendum gjaldeyri fyrir milligöngu bankanna ólögleg. Ég hefši séš til žess, aš bankarnir bęru sjįlfir skašann af lögbrotum sķnum, en ekki hinir blekktu višskiptavinir. Ég hefši mešhöndlaš ósvķfnar kröfur hinna amerķsku vogunarsjóša į hendur žrotabśa gömlu bankanna į sama hįtt og Malaysia gerši, ķ kjölfar Asķukreppunnar 1997-98. Žeir lögšu okurgróšaskatt („windfall-gains-tax“) į gróšann. Hefuršu séš myndina “Ślfur į Wall Street”? Forstjórar vogunarsjóša eru af žvķ taginu. Žeir hegša sér eins og ślfar ķ saušahjörš. Ślfarnir teljast réttdrępir aš mannalögum, en žessir mannhundar ekki. Žeir eru eins og rįndżr, sem sitja um veikburša fórnarlömb. Žeir eiga ekki aš njóta verndar veišivaršanna. Žótt žjóšrķkin hafi veriš aš veikjast aš undanförnu gagnvart mörkušum fjįrmagnseigenda, heldur žjóšrķkiš žó enn skattlagningarvaldi sķnu. Žaš er nóg komiš af žvķ, aš žjóšrķki skuli vera mešhöndluš af alžjóšasamfélaginu eins og hjįlparvana fórnarlömb frammi fyrir ofurvaldi fjįrmįlamarkaša, sem hafa vaxiš žjóšrķkjunum yfir höfuš, eftirlits- og stjórnlaust.

Sp: Žaš vakti heimsathygli, žegar leitaš var til ķslensku žjóšarinnar um millilišalausa žįtttöku viš aš setja žjóšinni nżja stjórnarskrį. Hvernig fór žaš?

Sv: Tilraunin var kęfš ķ fęšingunni. Sagan segir okkur, aš žjóšir setja sér nżjar stjórnarskrįr eftir ósigur ķ strķši eša önnur meirihįttar įföll. Hrun Ķslands var stórslys af mannavöldum. Nżju stjórnarskrįnni var ętlaš aš leggja grunn aš virkara lżšręši og öflugri stofnunum nżs lżšveldis. Hśn įtti aš vera til vitnis um, aš žjóšin hefši lęrt af mistökum sķnum. En ķ seinustu žingkosningum kaus meirihluti žjóšarinnar aftur yfir sig žį stjórnmįlaflokka, sem sannanlega bįru höfušįbyrgš į hruninu. Žessir flokkar hafa skipt śt andlitum ķ forystu, en eru aš öšru leyti samir viš sig. Žeir višurkenna engin mistök, enga įbyrgš og sżna enga išrun. Žess vegna sjį žeir enga žörf fyrir nżja stjórnarskrį – nżja byrjun.

Sp: Hvernig śtskżrir žś fyrirbęriš Jón Gnarr fyrir śtlendingum?

Sv: Žś meinar žennan grķnara, sem Reykvķkingar kusu sem borgarstjóra fyrir fjórum įrum? Jś, sjįšu til: Hann er trśšurinn ķ hinni klassķsku tragi-komediu. Trśšurinn naut žeirra forréttinda aš mega segja sannleikann, ekki satt? Mešan kóngurinn óš fram ķ vitstola sjįlfsblekkingu og hiršin söng honum lof og prķs ķ undirdįnugum blindingsleik, var trśšurinn sį eini, sem gat sagt sannleikann – įn višurlaga. Trśšurinn er žvķ eins og barniš ķ dęmisögu H.C. Andersens, sem sagši sem satt var, aš keisarinn vęri nakinn. Eftir hrun fannst Reykvķkingum viš hęfi aš hafa endaskipti į hlutverkum ķ pólitķkinni: Viš krżndum trśšinn sem kóng, en steyptum kónginum af stalli sem trśš. Žetta hefur komiš śt eins og terapķa – pólitķsk sjśkražjįlfun. Į ķslensku er mįlshįttur sem segir: „Hlįturinn lengi lķfiš“. Hvenęr žarftu aš geta gert grķn aš tilverunni, ef ekki žegar gęfan hefur snśiš viš žér baki?

Og vel į minnst: Hiršin sem stjórnar borginni meš honum, samanstendur ašallega af listamönnum; žetta eru tónlistarmenn, jass-spilarar, kvikmyndageršarmenn, rithöfundar, hįšfuglar og ašrir frjįlsir andar. Žaš hefur komiš į daginn, aš žeim lętur alla vega betur aš stjórna framkvęmdum og fjįrmįlum en fyrirrennurum žeirra, sem žóttust vera bornir til valda. Styrkur žeirra felst ķ einlęgninni. Ef žeir eru spuršir spurninga og žeir vita ekki svariš, žį višurkenna žeir žaš en segjast ętla aš finna śt śr mįlinu. Žaš eru engin pólitķsk lįtalęti, enginn valdhroki, ekkert bullshit, eins og viš erum vön aš fį frį venjulegum annars- og žrišjaflokks pólitķkusum.

Sp: Hvaš getum viš Eistlendingar lęrt af Ķslendingum og öfugt?

Sv: Bįšar žessar žjóšir hafa lifaš af žrįtt fyrir hörmungar ķ fortķšinni. Žiš žurftuš aš fįst viš – og sjį viš – ofbeldisfullum nįgrönnum. Viš höfum stašiš ķ ójöfnum leik viš kyngimögnuš nįttśruöfl, ógnir hafsins, jaršskjįlfta og eldgos. Heilu sjįvarplįssin hafa į stundum mįtt sjį į eftir fyrirvinnunum ķ hafiš. Hvaš eftir annaš hefur žjóšin veriš viš daušans dyr ķ kjölfar hrikalegra nįttśruhamfara. Munurinn er sį, aš viš viršumst hafa gleymt žessari lķfsreynslu ķ okkar nżrķku sjįlfumgleši seinustu įrin. Mér finnst hins vegar einhvern veginn eins og aš žiš hafiš varšveitt žjóšarminniš, a.m.k. enn sem komiš er. Ętli viš getum ekki lęrt af ykkur aš rifja upp, hvernig viš lifšum af, og aš hętta svo aš kvarta undan smįmunum. Getiš žiš lęrt eitthvaš af okkur? Ef eitthvaš, žį vęri žaš žessi óforbetranlega bjartsżni: „Žetta reddast“. Ętli skilaboš beggja til annarra sé ekki žessi: Viš munum aldrei, aldrei, gefast upp...

Sp: Hvernig mun veröldin lķta śt, aš žķnu mati, eftir įratug?

Sv: Žaš er aš hlżna, ķsinn er aš brįšna, yfirborš sjįvar er aš hękka, fjöldi dżrategunda eru aš hverfa af yfirborši jaršar, skógarnir eru vķša aš deyja, vatniš aš ganga til žurršar, og viš höldum įfram aš dęla eitri ķ hafiš – lungu lķfrķkisins. Og žetta alžjóšlega fjįrmįlakerfi, sem öllu viršist rįša, er oršiš gersamlega stjórnlaust. Ef viš ekki komum lögum yfir žaš, munum viš lenda ķ hverri fjįrmįlakreppunni af annarri į nęstu įrum, meš ólżsanlegum žjóšfélagslegum kostnaši. Ķ okkar nįnasta nįgrenni – į heimskautssvęši noršursins – er nżtt meginland aš verša ašgengilegt undan ķshellunni. Žar er aš finna eftirsóknarveršar nįttśruaušlindir, sem bķša žess aš herskarar hįtękninnar fari aš bora, brjóta og bręša. Veršur žaš gert undir merkjum „sjįlfbęrrar žróunar“ og samkvęmt alžjóšalögum – hafréttarsįttmįlanum? Eša er framundan kapphlaup um aš komast yfir sem mest af žessum aušlindum, hvaš sem žaš kostar? Į 19du öldinni skiptu stórveldin Afrķku milli sķn ķ slķku kapphlaupi eftir aušlindum, meš hörmulegum afleišingum fyrir Afrķku, sem ekki er séš fyrir endann į. Mun sagan endurtaka sig? Viš vitum žaš ekki.

En viš vitum, aš heimsverslunin meš massķvum vöruflutningum milli Kyrrahafs- og Atlantshafssvęšanna mun aš stórum hluta fęrast į Noršurslóšir. Žetta gęti t.d. gert mitt land aš eftirsóknarveršri umskipunarhöfn fyirr flutningaflota heimsins. Eins og žiš vitiš manna best, Eistlendingar, er varasamt aš eiga volduga nįgranna. Žessu mun žvķ fylgja bęši įhętta – en jafnframt nż tękifęri. Og ekki sķšur fyrir granna okkar, Gręnlendinga (60 žśsund manns), ķ landflęmi į stęrš viš Vestur-Evrópu. Nįttśra Noršursins er ofurviškvęm fyrir hvers kyns raski. Veršur slysum foršaš? Ég verš ekki hér lengur, žegar į žaš mun reyna. En žiš veršiš hér. Og ef draumur minn um svęšissamstarf Nošurlanda og Eystrasaltsžjóša innan Evrópusambandsins eša ķ nįnu samstarfi viš žaš, veršur aš veruleika, žį munuš žiš hafa tękifęri til aš hafa jįkvęš įhrif į žróunina. Vegni ykkur vel.

Sp: Hvaša einstaklingar hafa haft mest įhrif į žig į lķfsleišinni?

Sv: Móšuramma mķn, meš hennar jaršbundnu visku og kaldranalega hśmor; einn af kennurum mķnum ķ barnaskóla meš hans įstrķšufullu hugsjón um frelsandi įhrif menntunar; fašir minn, vegna óbilandi réttlętiskenndar hans; Willy Brandt – góši Žjóšverjinn – vegna hans mannlegu hlżju og djśpa skilnings į mannlegum breiskleika; Olof Palme, vegna óbifanlegrar sannfęringar um, aš meš śtrżmingu örbirgšar ķ veröldinni vęrum viš aš fęra śt landamęri frelsisins; og Lennart Meri fyrir hans djśpa skilning į sköpunarmętti žjóšmenningar – og fyrir hans frumlega skopskyn. Ég gęti nefnt marga fleiri: konuna mķna, Bryndķsi, fyrir smitandi vegsömun hennar į feguršinni ķ lķfi og listum.

Sp: Hver er eftirlętis Ķslendingasaga žķn og hvers vegna?

Sv: Fóstbręšrasaga. Hvers vegna? Vegna žess aš sagan gerist ķ heimahögum mķnum, žar sem ég ólst upp, viš Djśp og Strandir. Bara žśsund įrum fyrr. Engu aš sķšur lķt ég į söguhetjurnar – skįldiš og strķšsmanninn – sem samtķmamenn mķna. Ķ sögunni eru hinar karlmannlegu dyggšir hugrekkis og lķkamsstyrks vegsamašar af veiklundušum bon-vivant kvennabósa og lķfsžyrstu skįldi.

Halldór Kiljan Laxness, okkar eina Nóbelsskįld, gęddi Fóstbręšrasögu nżju lķfi ķ skįldsögu sinni frį sjötta įratugnum – Gerplu (e. Happy Warriors) – um fįnżti strķšs og žeirra karlmannlegu gilda, sem leiša til žess. Vladimir Putin mundi ekki veita af aš lesa žessa sögu – hafi hann eitthvert auga fyrir hinu tvķręša og skoplega ķ tilverunni.

Žegar ég var įtta įra, kom Halldór Laxness ķ heimsókn ķ Ögur, žar sem ég ólst upp į sumrum undir handarjašri móšurbróšur mķns. Halldór var ķ vettvangskönnun į slóšum Fóstbręšrasögu til aš leggja drög aš Gerplu. Fósturmóšir mķn, Ragnhildur ķ Ögri, var ein af žessum ķslensku kellingum, sem kunnu utanbókar allt žaš fķnasta ķ ķslenskum skįldskap og bókmenntum., og leiddi gestinn til stofu. Hversdagslega var žaš til sišs, aš ég malaši kaffiš fyrir kellinguna į morgnana, mešan hśn fór meš skįldskap. Žetta eru bestu bókmenntaseminör, sem ég hef sótt. Nóbelsveršlaunahöfundurinn in spe og žessi gamla kona ręddu bókmenntaleg įlitamįl klukkustundum saman, mešan ég malaši handa žeim kaffiš.

Fyrir tveimur įrum baš ķtalskur fręšimašur mig aš skrifa formįla aš ķtalskri śtgįfu Fóstbręšrasögu. Žegar ég spurši hann, hvers vegna hann leitaši til mķn, sagši hann mér, aš konan hans vęri ęttingi gömlu bókmenntakellingarinnar ķ Ögri, og hefši męlt meš mér. Žaš lęšist aš mér sį grunur, aš gamla konan hafi lagt sitt af mörkum til heimsbókmenntanna, įn žess aš vita af žvķ.

Sp: Trśir žś į įlfa?

Sv: Jį, aušvitaš. En žś? Landareign okkar Bryndķsar ķ nįgrenni Reykjavķkur er kölluš Įlfhóll – „Elf Hill“ į ensku. Hśsiš er byggt ķ grennd viš hįan hól, sem er dęmigerš įlfabyggš. Įlfarnir eru okkar nęstu nįgrannar. Einu sinni, žegar mįgur minn var aš slį grasiš, gekk hann of nęrri frišhelgi įlfanna. Sį fékk aš finna fyrir žvķ. Fyrst tżndi hann giftingarhringnum. Svo tżndi hann eiginkonunni. Hann fann hana aš vķsu aftur tķu įrum sķšar. Žetta žótti įlfunum hęfileg refsing fyrir aš virša ekki hefšbundnar samskiptareglur viš žį. Mįgur minn lét sér žetta aš kenningu verša og hefur hegšaš sér skikkanlega eftir žetta.

Žegar žś ekur frį Įlfhóli til höfušborgarinnar, tekur vegurinn į einum staš stóran sveig fram hjį annarri įlfabyggš. Verkfręšingar Vegageršarinnar hafa lęrt žaš af dżrkeyptri reynslu, aš žeir verša aš virša sambśšina viš okkar ósżnilegu granna. Žaš er nefnilega ekki allt sem sżnist ķ žessum heimi, minn kęri.

Askur Alas (aprķl, 2014)

HVUR ER ŽESSI MAŠUR?


Flestir Eistlendingar žekkja nafniš, alla vega žeir sem muna örlagaįrin 1988-91. Hannibalsson var jś žessi ķslenski utanrķkisrįšherra, sem rétti okkur hjįlparhönd, žegar mest reiš į og viš vorum vinafįir ķ veröldinni. En hver er mašurinn sjįlfur? Hann ólst upp ķ litlu sjįvarplįssi noršur viš heimsskautsbaug. Synirnir fóru allir til mennta ķ śtlöndum: ķ Moskvu, Prag og, ķ tilviki Jóns Baldvins, ķ Edinborg, Stokkhólmi og aš lokum viš Harvard. “Į sumrum var ég ķ sveit undir handarjašri móšurbróšur mķns fram į unglingsįr. Bśskaparhęttir minntu aš sumu leyti meira į 13du öldina en žį 20ustu. Enginn traktor, engir bķlar, engir vegir og hvorki brżr né hafnir. Žaš var feršast į hestum eša sjóleišina į trillu. Ég hef stundum sagt, aš žetta hafi veriš sjö sęlustu sumur lķfsins. Ég kostaši hįskólanįm erlendis meš žvķ aš vera hįseti į togurum į sumrin. Viš veiddum į Ķslandsmišum, viš Gręnland og ķ kanadķskri lögsögu viš Nżfundnaland. Žetta var vel launaš, svo aš ég kom skuldlaus frį nįminu” –

Starfsferillinn er fjölbreytilegur. Hann hefur veriš kennari og skólameistari, blašamašur og ritstjóri, žingmašur og rįšherra, flokksleištogi, og aš lokum sendiherra ķ Bandarķkjunum og Kanada og Finnlandi og ķ Eystrasaltslöndum. Eftir aš hann hętti stjórnmįlaafskiptum hefur hann sinnt ritstörfum og hįskólakennslu, m.a. viš hįskólann ķ Vilnius, 2013 og nś sķšast viš Hįskólann ķ Tartu į vormisseri 2014. -- En ef žś spyrš Ķslending į götu um Jón Baldvin, žį mį bśast viš žessu svari: Jį, hann er mašurinn hennar Bryndķsar. Žau hafa veriš gift frį unglingsįrum. Hśn er ekki sķšur žekkt en hann. Hśn hefur veriš ballerķna, leikkona, kennari og skólameistari, blašamašur og ritstjóri, sjónvarpsstjarna, dįlkahöfundur, leiklistargagnrżnandi og höfundur nokkkurra bóka, žżddra og frumsaminna. Žau eru bęši dįš og gagnrżnd – alla vega umtöluš.
-- AA

LENNART MERI OG JÓN BALDVIN


LENNART MERI var fyrsti utanrķkisrįšherra Eistlands aš endurreistu sjįlfstęši. Hann og Jón Baldvin uršu nįnir vinir. Įriš 1992 var Meri talinn af ķ pólitķk og sendur til Helsinki sem sendiherra Eista. Žaš sama įr var rįšstefna Öryggis-og samvinnustofnunar Evrópu (OSCE) haldin ķ Helsinki. Jón Baldvin var žar sem utanrķkisrįšherra Ķslands. Žaš uršu fagnašarfundir meš gömlum vinum. Lennart bauš Jóni Baldvini og Bryndķsi ķ sendiherrabśstašinn. Eistneska rķkiš var žį svo fjįrvana, aš žaš hafši ekki getaš greitt rafmagnsreikninginn. Žegar rökkvaši bankaši Jón Baldvin upp į ķ hśsi nįgrannans (sem reyndist vera sendifulltrśi Dana) og baš um kerti aš gjöf. Eitthvaš matarkyns var til ķ sendirįšsbśstašnum, sem Bryndis hitaši upp ķ fondue yfir kertaljósum. Žaš var talaš um pólitķk fram yfir mišnęttiš. Forsetakosningar voru framundan ķ Eistlandi. Meri var į bįšum įttum um, hvort hann ętti aš gefa kost į sér. Hann taldi framboš sitt vonlķtiš. Arnold Rütel žętti sigurstranglegastur og hefši mest ķtök į landsbyggšinni. Sjįlfur sagšist Meri ekkert kunna fyrir sér ķ pólitķk og fannst tilhugsunin um aš standa uppi į stól eins og įgengur prangari vera afar frįhrindandi.
Jón Baldvin stappaši ķ hann stįlinu og hvatti hann til aš lįta slag standa. Hann vakti upp spurninguna, hvort ekki vęri vegur aš sundra fylgi Rütels meš žrišja frambošinu. Žaš mundi auka sigurlķkur Meris ķ seinni lotunni. Żmis nöfn voru nefnd, en mest staldraš viš nafn Rein Taagepera, sem var śtlaga-Eisti ķ Amerķku. Aš öšru leyti lagši Jón Baldvin žaš til, aš Meri fengi lįnaša rśtu og nothęft hįtalarakerfi og legši svo bara ķ“ann. Eistland vęri lķtiš land eins og Ķsland, svo aš žaš vęri hęgt aš nį til fólks millilišalaust. Jón Baldvin hafši žaš stundum ķ flimtingum sķšar, žegar Meri hafši veriš kosinn forseti, aš hann hefši veriš kosningastjóri hans ķ upphafi.

Löngu sķšar, žegar Jón Baldvin hafši gerst gestafyrirlesari viš Hįskólann ķ Tartu, var honum śthlutuš vinnuašstaša ķ skrifstofu Rein Taagepera, prófessors sem var erlendis. Žar kom, aš Jón Baldvin skrifaši Taagepera og spuršist fyrir um sannleiksgildi žess, hvort žeir Meri hefšu haft samrįš viš forsetaframbošiš įriš 1992. Svariš var, jį – heldur betur. Taagepera sagši, aš hann hefši aldrei fariš ķ žetta framboš nema ķ samrįši viš Meri um aš dreifa fylgi Rütels. Hins vegar kvašst Rein hafa sagt viš Lennart, aš hann fęri ķ žetta til aš vinna, ef hann gerši žaš į annaš borš. Žegar Jón Baldvin spuršist fyrir um framboš Taagepera į kennarastofunni, var honum sagt, aš Taagepera hefši reynst öflugur frambjóšandi. Ef hann hefši haft tvęr vikur til višbótar, hefši hann lķklega unniš. En fór sem fór. Rütel fékk 41.8%, Meri 29.5% og Taagepera 23.4% ķ fyrri lotu. Meri vann svo ķ seinni lotunni, af žvķ aš fleiri kjósendur Taagepera studdu hann žį. Gamansagan reyndist žvķ hafa viš meiri rök aš styšjast en sögumašurinn sjįlfur hugši ķ upphafi. - AA

Stiklur:


“Afleišingar hrunsins eru žvķ enn óleystar. Ķslendingar eru enn – sex įrum eftir hrun – staddir į hęttusvęšinu mišju. Žaš er fullreynt, aš gjaldmišillinn er ónżtur”.

“Forstjórar vogunarsjóšanna hegša sér eins og ślfar ķ saušahjörš. Ślfarnir teljast réttdrępir af mannalögum, en žessir mannhundar ekki. Žeir eru eins og rįndżr, sem leggjast į veikburša fórnarlömb. Žeir eiga ekki aš njóta verndar veišivaršanna”.

“Viš krżndum trśšinn sem kóng, en steyptum kónginum af stalli sem trśš. Žetta hefur komiš śt sem eins konar terapķa – pólitķsk sjśkražjįlfun”.

“Žetta alžjóšlega fjarmįlakerfi, sem öllu viršist rįša, er oršiš gersamlega stjórnlaust. Ef viš ekki komum lögum yfir žaš, munum viš lenda ķ hverri fjįrmįlakreppunni af annarri į nęstu įrum meš óheyrilegum žjóšfélagslegum kostnaši”.

“Vladimir Putin mundi ekki veita af aš lesa žessa sögu, hafi hann eitthvert auga fyrir hinu tvķręša og skoplega ķ tilverunni”.

Jón Baldvin Hannibalsson

Deila į Facebook

Ummęli viš grein

2.5.2014 03:23:32
Arni Hrafnsson
Frįbęr sanleikur žó sśr sé, Takk fyrir

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit