Greinasafn

2017
 »maķ

 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990

Articles in English

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

10.2.2016
„SOLIDARITY OF SMALL NATIONS: UTOPIAN DREAM OR PRACTICAL POLITICS?

Read more

All articles in English

17.3.2015

Af gefnu tilefni: UM HENTISTEFNU OG HEIGULSHĮTT

Žegar ég sneri heim eftir aš hafa oršiš viš kalli Landsbergis um aš koma til Vilnķus til aš sżna samstöšu meš Sajudis gegn sovéska hernįmslišinu, spurši Bryndķs mig, hvernig Vilnķus vęri. Ég svaraši, aš Vilnķus vęri eins og feguršardrottning ķ tötrum. Žetta var ķ janśar 1991. Rakur vetrarkuldi nķsti ķ merg og bein, borgin var grįmygluleg og ķ nišurnķšslu. Samt duldist mér ekki, aš hśn mįtti muna sinn fķfil fegri.

Sķšan žį hef ég komiš til Vilnķus oftar en ég fę tölu į komiš. Ég hef m.a. s. bśiš žar um skeiš sem gistiprófessor, nógu lengi til aš kynnast blómlegu tónlistar- og listalķfi borgarbśa. Borgin hefur tekiš algerum stakkaskiptum frį žvķ ég leit hana fyrst augum og frķkkar meš įri hverju. Dagana 9.-13. mars vorum viš Bryndķs enn į nż ķ Vilnķus, og ķ žetta skipti meš Kolfinnu dóttur okkar. Viš vorum gestir lithįiska žingsins, Seimas, af žvķ tilefni aš aldarfjóršungur er lišinn frį žvķ aš Lithįar lżstu yfir endurheimtu sjįlfstęši, eftir aš hafa mįtt žola hernįm og innlimun ķ Sovétrķkin ķ nęstum hįlfa öld. Kolfinnu var bošiš af žvķ tilefni, aš heimildarmynd hennar og Ólafs Rögnvaldssonar, „Žeir sem žora...“, um stušning Ķslands viš sjįlfstęšisbarįttu Eystrasaltsžjóša, var forsżnd fyrir valinn hóp gesta ķ forsetahöllinni og sķšan sżnd ķ rķkissjónvarpi Lithįa ķ tilefni af aldarfjóršungsafmęlinu.

Dagskrį žessara daga var žéttskipuš frį morgni til kvölds. Vištöl ķ sjónvarpi, śtvarpi og dagblöšum til žess aš rifja upp hįskaleg įtök og tvķsżnar stundir ķ sjįlfstęšisbarįttunni og til žess aš kynna heimildamyndina um hlut Ķslands viš aš afla stušnings į Vesturlöndum, žegar sį stušningur lét į sér standa vegna annarlegra hagsmuna stórveldanna.

Mašur heitir Emanuel Zingeris. Hann var frį upphafi ķ framvaršarsveit Sajudis, sjįlfstęšishreyfingar Lithįa, žingmašur, og žar til fyrir skemmstu, formašur utanrķkismįlanefndar Seimas. Hann og vinur okkar Ramunas Bogdanas voru žeir fyrstu, sem geršir voru śt af örkinni til aš leita eftir stušningi Ķslands, žegar undirtektir hinna stęrri rķkja reyndust torsóttar og tvķlrįšar, svo ekki sé meira sagt. Zingeris er nś ķ forsęti fyrir fjölžjóšlegri stofnun meš höfušstöšvar ķ Varsjį, sem nefnist Democratic Forum. Eitt helsta višfangsefni hennar er aš virkja žingmenn til stušnings viš lżšręšissinna ķ löndum, žar sem lżšręšiš į ķ vök aš verjast.

Žann 10. mars stóš Democratic Forum fyrir mįlžingi ķ Vilnķus, žar sem helsta umręšuefniš var, hvaš vęri til rįša til stušnings veikburša lżšręši og réttarrķki ķ Śkraķnu. Ašalręšumašur į žessari rįšstefnu įtti aš vera leištogi andófsaflanna gegn sķvaxandi valdbeitingarstjórn Pśtins ķ Rśsslandi, Boris Nemtsov. Samkvęmt dagskrįnni įttum viš aš vera ķ panel į rįšstefnunni įsamt žremur öšrum gestum, žar į mešal frį Śkraķnu. Af žvķ varš ekki, af žvķ aš Nemtsov var myrtur į götu ķ Moskvu nokkrum dögum įšur. Sęti hans stóš žvķ autt viš hįboršiš.

Til aš minnast hins fallna barįttumanns fyrir frelsi og mannréttindum var sżnt myndband meš ręšu hans um samskipti Rśsslands og Śkraķnu frį rįšstefnu , sem haldin var ķ Vilnķus fyrir meira en įri. Žaš fór ekki milli mįla, aš žar talaši öflugur leištogi af miklu mannviti og žekkingu – og af ašdįunarveršu hugrekki. Žaš fór heldur ekki milli mįla, eftir aš hafa hlżtt į ręšu hans, aš valdaklķkunni ķ Kreml gat stafaš ógn af tilveru hans einni saman. Fréttir herma, aš Pśtin hafi žótt svo mikiš viš liggja aš hylma yfir, hverjir moršingjarnir vęru og hverjir stęšu aš baki žeim, aš hann skipaši sjįlfan sig sem rannsóknardómara. Sį sem helst er grunašur um ódęšiš, er žekktur verktaki Innanrķkisrįšuneytisins ķ Tsétsnķu. Bandittinn sem žar ręšur rķkjum var tilnefndur sem landstjóri af Pśtin sjįlfum og ber įbyrgš į blóšugri ógnarstjórn žar ķ samvinnu viš rśssnesku leynižjónustuna. Hvarflar žaš aš nokkrum manni – spuršu samstarfsmenn Nemtsovs, sem žįtt tóku ķ rįšstefnunni – aš leigumoršingjar af žessu tagi standi einir aš verki? Trśi žvķ hver sem vill.

Žann 11. mars var haldinn sérstakur hįtķšarfundur ķ Seimas – žjóšžinginu – til aš minnast žess, aš žann dag var aldarfjóršungur lišinn frį žvķ aš Lithįar lżstu yfir endurheimtu sjįlfstęši. Fundurinn var ekki sķst haldinn til aš heišra minningu žeirra, sem fórnaš höfšu lķfi sķnu fyrir frelsi žjóšar sinnar; og til aš žakka žeim, sem lagt höfšu žjóšinni liš, žegar mest į reiš ķ tvķsżnni barįttu. Eins og oft įšur, af svipušu tilefni, lögšu gestgjafarnir sig ķ framkróka viš aš sżna Ķslandi sérstakan sóma – af sögulegum įstęšum. Žess vegna voru žarna saman komnir ķ heišursstśku forseti Ķslands, forseti Alžingis og utanrķkisrįšherra Ķslands, įsamt fylgdarliši.

Forseti Ķslands var einn fįrra erlendra gesta, sem įvarpaši žingiš. Ķ ljósi umręšunnar į Ķslandi žessa dagana um meint višręšuslit rķkisstjórnarinnar viš Evrópusambandiš, vęri žaš ómaksins vert, ef ķslenskir fjölmišlar nenntu aš gefa löndum vorum kost į aš heyra, hvernig forsetinn talar ķ śtlöndum – žegar landar hans heyra ekki til. Ekki sķst meš hlišsjón af margyfirlżstri andśš nśverandi rķkisstjórnar og forsetans sjįlfs į ašild Ķslands aš Evrópusambandinu. Skemmst er frį žvķ aš segja, aš inntakiš ķ ręšu forsetans var aš bera lof į leištoga Lithįa fyrir žį framsżni žeirra og raunsęi aš hafa fest nżfengiš sjįlfstęši ķ sessi meš inngöngu ķ Evrópusambandiš og NATO. Viš hlišina į forsetanum sat utanrķkisrįšherra Ķslands, hljóšlįtur, žį nżbśinn aš senda Evrópusambandinu uppsagnarbréfiš, žótt žaš hefši ekki enn rataš ķ fréttirnar.

Žetta vekur ekki bara upp spurningu um, hver sé talsmašur rķkisstjórnar Ķslands ķ utanrķkismįlum – utanrķkisrįšherrann eša forsetinn? Sem kunnugt er, hefur forsetinn į stjórnmįlaferli sķnum, ekki sķst sem formašur Alžżšubandalagsins sįluga, veriš eindreginn andstęšingur varnarsamstarfs vestręnna lżšręšisrķkja ķ NATO og , ef eitthvaš er, ennžį harvķtugri andstęšingur ašildar Ķslands aš Evrópusambandinu. Ķ stašinn hefur forsetinn bošaš af forsetastóli nįnari samstöšu meš Rśsslandi og Kķna (žetta hét śtflutningsleišin ķ gamla daga), enda, aš sögn, góšvinur Pśtins, Kremlarharšstjóra.

Žetta hefur hingaš til veriš utanrķkisstefna forsetans, hvaš sem lķšur utanrķkisstefnu rķkisstjórna. Reyndar er sį misskilningur śtbreiddur ķ śtlöndum, aš forseti Ķslands sé ekki bara upp į punt, heldur sé hann ķ forsvari fyrir og helsti talsmašur stjórnvalda – enda hefur ekkert veriš gert til aš leišrétta žennan misskilning. Svo versnar enn ķ žvķ, žegar forsetinn talar žvert um hug sér į erlendum vettvangi, til aš žóknast įheyrendum sķnum, ķ trausti žess aš žeir viti ekki betur. Og er žį oršinn bęši upptendrašur Evrópusinni og NATO-įhangandi. Fremur ruglingslegt, ekki satt?

Žessu til višbótar hafa żmsir haft į orši, aš ķ įvarpi sķnu til Lithįa foršašist forsetinn eins og heitan eldinn aš nefna nafn žess Ķslendings, sem Lithįar telja sig standa ķ mestri žakkarskuld viš, fyrir aš hafa rétt žeim hjįlparhönd į neyšarstundu. Svo mjög, aš forseti Lithįen sį įstęšu til aš forsżna heimildamynd um žaš efni ķ sjįlfri forsetahöllinni fyrir forystuliš ķ lithįisku žjóšlķfi. Žetta bendir til žess, aš Ólafur Ragnar Grķmsson sé mašur lķtt örlįtur ķ garš pólitķskra andstęšinga. Žaš segir kannski meira en mörg orš um manninn sjįlfan.

Sżning heimildamyndarinnar „Žeir sem žora...“ ķ sjónvarpi ķ Lithįen hefur vakiš talsveršar umręšur žar ķ landi og mešal annars rifjaš upp, aš į ögurstundu, žegar sovésk hernmįmsyfirvöld höfšu įkvešiš aš brjóta sjįlfstęšisbarįttu Lithįa į bak aftur, stóš žjóšin ein og vinafį ķ barįttu upp į lķf og dauša. Įstęšan var sś, aš leištogar Vesturveldanna, Bush eldri, Bandarķkjaforseti, Kohl, Žżskalandskanslari o.fl. töldu, aš ef Eystrasaltsžjóširnar segšu sig śr lögum viš Sovétrķkin, mundi žaš verša Mikael Gorbasjev aš pólitķskum aldurtila. Žį myndu haršlķnumennirnir ķ Kreml komast aftur til valda. Žar meš gętu vonir manna um aš binda endi į Kalda strķšiš brostiš. Žaš gęti jafnvel leitt til žess, aš kalda strķšiš breyttist ķ heitt strķš, ef Sovétrķkin beittu valdi ķ Austur-Evrópu eins og ķ Bśdapest 1956 og Prag 1968.

Žess vegna flutti Bush Bandarķkjaforseti ręšu ķ Kiev ķ febrśar 1990, žar sem hann skoraši į Śkraķnumenn aš halda Sovétrķkjunum saman – ķ nafni stöšugleikans. Žessi ręša hefši hljómaš sem höfug tónlist ķ eyrum Pśtins ķ dag, en hann hefur, sem kunnugt er, lżst žvķ yfir, aš hrun Sovétrķkjanna hafi veriš „mesta sögulega stórslys“ 20stu aldar. Og žess vegna skrifušu Kohl og Mitterand, Frakklandsforseti, sameiginlega bréf til Landsbergis, žįverandi forseta Seimas, meš įskorun um aš fresta gildistöku sjįlfstęšisyfirlżsingarinnar og aš semja žess ķ staš, įn fyrirframskilmįla, viš Sovétrķkin um aukna sjįlfstjórn. Allt ķ nafni stöšugleikans. Stefna leištoga Vesturveldanna hafši m.ö.o. snśist upp ķ žį öfugmęlavķsu aš halda Sovétrķkjunum saman, hvaš sem žaš kostaši – og jafnvel aš fórna frelsi og mannréttindum Eystrasaltsbśa į altari stórveldahagsmuna.

Žaš var žį, žegar lżšręšislega kjörnir leištogar Eystrasaltsžjóša höfšu veriš geršir afturreka af rįšstefnum į Vesturlöndum um aš binda endi į Kalda strķšiš, og raddir žeirra voru žaggašar nišur, aš žįverandi utanrķkisrįšherra Ķslands léši žeim sķna rödd į alžjóšavettvangi. Žaš er fyrir žaš, sem Eystrasaltsžjóšir, žį einar og yfirgefnar ķ hrįskinnaleik stórveldanna, eru žakklįtar Ķslandi. Žaš er žess vegna sem forseti Ķslands, įsamt utanrķkisrįšherra sķnum, sat ķ heišursstśku ķ Seimas. Öll er žessi saga rifjuš upp ķ heimildamyndinni, sem sżnd var ķ lithįiska sjónvarpinu – žótt fulltrśi Ķslands į hįtķšarsamkomunni ķ Seimas viršist sem minnst vilja af henni vita. Löndum okkar mun hins vegar standa til boša aš sjį žessa heimildamynd ķ Bķó Paradķs į pįskum – og ef til vill sķšar ķ ķslenska sjónvarpinu. Millilišalaust.

Jón Baldvin Hannibalsson

Deila į Facebook

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit