Greinasafn

2017
 »maķ

 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2016
 »desember
 »nóvember
 »október
 »september
 »įgśst
 »jślķ
 »jśnķ
 »maķ
 »aprķl
 »mars
 »febrśar
 »janśar
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1998
1997
1996
1995
1994
1993
1992
1991
1990

Articles in English

14.9.2016
WHAT“S WRONG WITH EUROPE – AND WHY DON“T YOU FIX IT?

Read more

9.9.2016
WHAT CAN WE LEARN FROM THE NORDIC MODEL?

Read more

31.3.2016
HOW TO SAVE CAPITALISM FROM THE CAPITALISTS - AND DEMOCRACY FROM THE PLUTOCRATS?

Read more

15.2.2016
The Transition from totalitarianism to democracy: WHAT CAN WE LEARN FROM THE BALTIC ROAD TO FREEDOM AND POST-INDEPENDENCE EXPERIENCE?

Read more

10.2.2016
„SOLIDARITY OF SMALL NATIONS: UTOPIAN DREAM OR PRACTICAL POLITICS?

Read more

All articles in English

24.11.2008

TILRAUNIN UM ĶSLAND

Hvers vegna er svo hörmulega komiš fyrir okkur Ķslendingum sem raun ber vitni? Žeir sem leita munu svara viš žessari spurningu śr meiri fjarlęgš frį višfangsefninu ķ framtķšinni munu sjįlfsagt velta fyrir sér żmsum vķsbendingum um sišferšilega hnignun žjóšar, sem hafši ekki nógu sterk bein til aš žola góša daga.

En menn munu einnig rannsaka brotalamir og veilur ķ stjórnskipun og stjórnarfari lżšveldisins. Slķmusetur eins flokks – og raunar lķtillar valdaklķku ķ forystu hans – hįtt ķ tvo įratugi samfellt, kann ekki góšri lukku aš stżra. Žaš bżšur einfaldlega upp į spillingu og nęrir valdhroka žeirra sem telja sig smįm saman ešalborna til aušs og valda. Fjölmišlar – eša eiga žeir kannski aš heita fįmišlar – ķ eigu tveggja auškżfinga eša undir hśsbóndavaldi Flokksins, ķ krafti rķkisins, bętir ekki śr skįk. Illkynja meinsemdir eins og t.d. löglaust og sišlaust kvótakerfi og ónothęfur gjaldmišill, fį aš grafa um sig ķ žjóšarlķkamanum og eitra śt frį sér. Žjóšmįlaumręšan er yfirboršskennd og snżst um aukaatriši, samkvęmt hinni fręgu “smjörklķpuašferš” sešlabankastjórans.

Margir sem leita aš orsökum ófaranna nefna til sögunnar nokkrar skżringartilgįtur, sem sjįlfsagt er aš taka til skošunar: Kvótakerfiš, einkavęšingu bankanna, klķkuvensl fįmennisins og jafnvel EES-samninginn. Ókeypis śthlutun veišiheimilda – sem eru mikil fémęti - til śtvalins hóps śtgeršarmanna er skżrt dęmi um sišlausa stjórnsżslu. Misbeiting rķkisvaldsins til aš skapa sumum forréttindi af žessu tagi brżtur ķ bįga viš grundvallarreglur stjórnskipunarinnar um atvinnufrelsi og jafnręši fyrir lögum. Slķkt getur ašeins stašist til skamms tķma og žį ķ nafni neyšarréttar. En sś stašreynd aš lögbundin žjóšareign į aušlindinni er hvorki virt né virk ķ framkvęmd, stenst ekki til frambśšar.

Lķta mį į kvótaaušinn, sem tekinn hefur veriš śt śr skuldsettum sjįvarśtvegi, sem fyrsta heimanmund ójafnašaržjóšfélagsins. Fyrir daga kvótakerfisins voru rķkisbankarnir ķslensku eins og hverjir ašrir sparisjóšir – venjulegir višskiptabankar. Fyrir tilverknaš kvótaaušsins og meš greišum ašgangi aš ódżru lįnsfé erlendis, breyttust žeir ķ eins konar vogunarsjóši. Žar meš varš til pappķrsaušur hinnar nżrķku yfirstéttar. Hinir ķslensku ólķgarkar eiga žaš sameiginlegt meš sķnum rśssnesku kollegum aš eignarhald žeirra į žjóššaraušlindum og fjįrmįlastofnunum hefur skapaš hrįslagalegt ójafnašaržjóšfélag heima fyrir og flutt mikinn auš śr landi.

Einkavęšing bankanna: pólitķsk helmingaskipti.

Žaš var löngu tķmabęrt aš rķkiš hętti bankarekstri. En undurbśningnum aš sölu bankanna var įbótavant og ašferširnar voru vķtaveršar. Yfirlżsingar rįšamanna um dreifša eignarašild stóšust ekki. Įformum um innkomu erlends banka af hagkvęmnis- og samkeppnisįstęšum var ekki fylgt eftir.Nišurstašan varš framlenging į helmingaskiptareglu Sjįlfstęšis- og Framsóknarflokks sem var grundvallarregla hinnar spilltu stjórnsżslu lišinnar aldar.Bankarnir voru afhentir į undirverši fįeinum śtvöldum, sem voru ķ “góšu talsambandi viš” forystuklķkur stjórnarflokkanna. Allt regluverk og eftirlit meš starfsemi žeirra var ķ skötulķki meš žeim afleišingum sem nś blasa viš sex įrum sķšar meš hruni fjįrmįlakerfisins, falli gjaldmišilsins og gjaldžroti Sešlabankans. Sjįlfsagt eiga krossvensl klķkusamfélagsins, bęši ķ stjórnmįlum og višskiptum, sinn žįtt ķ žvķ, hve illa fór. Žaš er žį enn eitt dęmiš um naušsyn žess aš opna žetta lķtla samfélag upp į gįtt fyrir vešri og vindum utanšakomandi samkeppni.

Sumir vilja meina aš upphaf ógęfunnar megi rekja til EES-samningsins, sem gekk ķ gildi ķ įrsbyrjun 1994, eša fyrir fjórtįn įrum. Sjįlfur forseti lżšveldisins, hinn rómaši lofsöngvari śtrįsarauškżfinganna, hefur jafnvel tekiš undir žennan söng. Rökin eiga aš heita žau aš EES-samningurinn feli mešal annars ķ sér gagnkvęman rétt til stofnunar fyrirtękja, fjįrfestinga og fjįrmagnsflutninga yfir landamęri į svęšinu öllu. Įn EES-samningsins hefšu ķslensku bankarnir žvķ ekki įtt rétt į aš hefja starfsemi į evrusvęšinu, utan Ķslands.

Aš žessu leyti mį lķkja EES-samningnum viš hrašbraut meš mörgum akreinum ķ bįšar įttir, sem lögš er til aš greiša fyrir umferš fólks og varnings og auka um leiš umferšaröryggi. Er žį rétt aš gera vegargeršarmanninn įbyrgan fyrir ofsa- eša ölvunarakstri, sem stofnar lķfi og limum vegfarenda ķ hęttu? Er žaš ekki ökumašurinn sjįlfur sem ber aš lögum įbyrgš į aksturslaginu? Og sętir eftir atvikum refsingu lögum samkvęmt, jafnvel ökuleyfissviftingu? EES-samningurinn greiddi vissulega götu einstaklinga og fyrirtękja ķ hvers kyns višskiptum į stęrsta frķverslunarmarkaši heims. Samningurinn įtti stóran žįtt ķ aš skapa okkar žjóšarbśi nż tękifęri til vaxtar, sem kom žjóšinni allri til góša. En seint veršur žaš sannaš fyrir dómi aš samningurinn beri įbyrgš į hruni bankakerfisins fjórtįn įrum sķšar. Žrjįtķu rķki eiga ašild aš evrópska efnahagssvęšinu. Ašeins eitt žessara rķkja situr uppi meš hruniš fjįrmįlakerfi og ónżtan gjaldmišil. Bendir žaš ekki til žess aš vandinn sé ķ stórum drįttum heimatķlbśinn?

Stęrstu mistökin

Hitt mį til sanns vegar fęra aš Ķslendingar hefšu sżnt framsżni og fyrirhyggju ķ žvķ aš feta ķ fótspor fyrrverandi bandalagsžjóša ķ EFTA meš žvķ aš stķga skrefiš til fulls og ganga ķ Evrópusambandiš og peningamįlasamstarfiš (European Monetary Union) ķ framhaldi af žvķ. Žetta var sś stefna sem Alžżšuflokkurinn undir miinni forystu bošaši žjóšinni žegar fyrir kosningarnar 1995, fyrir žrettįn įrum. Sś var tķš aš viš Ķslendingar fullnęgšum öllum settum skilyršum (um stöšu rķkisfjįrmįla, rķkisskuldir, vexti og veršbólgu) til žess aš verša fullgildir ašilar aš EMU. Hefši žessi leiš veriš farin hefšum viš getaš skipt śt krónunni fyrir evrur, jafnvel įšur en bankarnir voru einkavęddir į įrunum 2001 til 2002. Jafnframt hefšum viš notiš styrks af Sešlabanka Evrópu sem žrautavarabanka. Ķslensku bankarnir hefšu trślega vaxiš ķslenska hagkerfinu yfir höfuš jafnt fyrir žvķ. Og žeir hefšu allt eins getaš lent ķ erfišleikum vegna of mikillar skuldsetningar eins og reynslan sżnir aš hent hefur einstaka banka og fjįrmįlafyrirtęki į evrusvęšinu, jafnt sem annars stašar. En žaš sem felldi ķslensku bankana og lagši um leiš allt fjįrmįlakerfi Ķslands ķ rśst var ekki skortur į krónum – žaš var skortur į gjaldeyri, sérstaklega evrum, til aš endurfjįrmagna skuldirnar.

Į žvķ er mikill munur hvort einstaka fjįrmįlastofnanir lenda ķ erfišleikum fyrir įhrif alžjóšlegar bankakreppu eša aš heilt žjóšfélag riši til falls sem fórnalamb gjaldeyriskreppu. Sś stašreynd aš ķslenski gjaldmišillinn er hvergi gjaldgengur ķ višskiptum og aš hann er varnarlaus ķ sviptibyljum alžjóšlegra fjįrmagnsmarkaša, varš fjįrmįlakerfinu aš falli. Žjóšir meš traustan gjaldmišil og öflungan bakhjarl eins og t.d. Sešlabanka Evrópu geta stašist afleišingar alžjóšlegrar bankakreppu. En smįžjóš sem į hvorki nothęfan gjaldmišil né trśveršugan sešlabanka fęr ekki rönd viš reist žegar hśn veršur fórnarlamb tvķburakreppu, sem er hvort tveggja ķ senn banka- og gjaldmišilskreppa. Žaš er gengisfall gjaldmišilsins sem hefur leikiš okkur haršast. Žaš er žetta gengisfall gjaldmišilsins sem hefur sett af staš hringekju veršbólgu, okurvaxta, gjaldžrota, atvinnuleysis og eignamissis fólks og fyrirtękja; og neyšir Ķslendinga nś til aš knżja dyra hjį hjįlparstofnunum og grannžjóšum meš betlistaf ķ hendi.

Ég fullyrši aš meš traustan gjaldmišil eins og evruna ķ höndunum sķšastlišin sex til sjö įr, hefšu Ķslendingar ekki stašiš ķ žeim sporum sem žeir standa ķ nś. Įbyrgš žeirra, sem hafa stašiš ķ vegi fyrir žvķ aš žjóšin léti reyna į žį kosti sem byšust ķ samningum um ašild aš Evrópusambandinu og um upptöku evru er žvķ mikil. Hruniš var nefnilega hvort tveggja ķ senn fyrirsjįanlegt og fyrirbyggjanlegt. Enda uršu margir innanlands og utan til žess aš vara viš žvķ ķ tęka tķš.

Af öllum žeim mistökum sem leitt hafa til rķkjandi neyšarįstands į Ķslandi, eru žau mistök stęrst og örlagarķkust aš hafa ekki leitaš inngöngu ķ Evrópusambandiš mešan allt lék ķ lyndi og viš gįtum gengiš žangaš inn uppréttir sem fullir žįtttakendur ķ samstarfi lżšręšisrķkja Evrópu.

BER ENGINN PÓLITĶSKA ĮBYRGŠ?

Sjįlfstęšisflokkurinn hefur veriš rįšandi afl ķ stjórnmįlum į Ķslandi į lżšveldistķmanum. Sķšastlišin sautjįn įr hefur flokkurinn fariš meš allt ķ senn forsętisrįšuneytiš, fjįrmįlarįšuneytiš og stjórn Sešlabankans(ķ persónum tvegga fyrrverandi borgarstjóra Reykjavķkur). Žar meš ber Sjįlfstęšisflokkurinn óumdeilanlega höfušįbyrgš į žeirri efnahagsstefnu, sem nś hefur bešiš algert skipbrot.

Žegar minnt er į žessa stašreynd bregst formašur Sjįlfstęšisflokksins og nśverandi forsętisrįšherra viš meš žvķ aš segja aš žaš megi ekki perónugera vandann. Mešan allt lék ķ lyndi og góšęriš rķkti (žótt žaš vęri aš vķsu mestan part tekiš aš lįni) žótti sjįlfsagt aš persónugera dżršina ķ persónu Davķšs Oddssonar, forsętisrįšherra (1991-2004). En nś žegar spilaborgin er hrunin og žjóšarbśiš er ein rjśkandi rśst er bannaš aš persónugera vandann. Žį er ekkert Davķš aš kenna, hvorki sem forsętisrįšherra né Sešlabankastjóra. Žašan af sķšur žykir kurteislegt aš persónugera vandann ķ persónu varaformanns flokksins og fjįrmįlarįšherra (1998-2006). Umręšan veršur samkvęmt žessu aš fara fram undir nafnleynd.

Hinn aldni hagspekingur Višreisnar, Jónas H. Haralz, hefur vakiš athygli į žvķ aš allt frį žvķ aš žįverandi forsętisrįšherra lagši nišur Žjóšhagsstofnun ķ einhverju bręšikasti įriš 2002 hafi engin samręmd hagstjórn veriš ķ landinu. Meš žvķ į hann viš aš stjórn rķkisfjįrmįla (undir forystu forsętis- og fjįrmįlarįšherra) og stjórn peningamįla (undir forystu Sešlabankastjóra) eigi aš haldast hönd ķ hönd. Markmišiš meš samręmdri hagstjórn er aš stušla aš jafnvęgi og stöšugleika ķ hagkerfinu. Til žess aš fyrirtęki getiš vaxiš og dafnaš til lengri tķma litiš, ekki sķst žau sem byggja afkomu sķna į śtflutningi, verša žau aš geta reitt sig į stöšugleika sjįlfs gjaldmišilsins umfram allt annaš. Flestum dómbęrum mönnum ber saman um aš žetta hafi brugšist hrapallega į undanförnum sex-sjö įrum.

Heimsmet ķ śtženslu rķkisbįknsins

Lķtum fyrst į rķkisfjįrmįlin. Vegna stórvirkjana fyrir austan og nżrrar įlbręšslu ķ tengslum viš žęr var žanžol hagkerfisins spennt til hins żtrasta. Žessar stórframkvęmdir höfšu ķ för meš sér innstreymi erlends lįnsfjįr sem nam allt aš žrišjungi žjóšarframleišslunnar, auk žess sem boginn var spenntur til hins żtrasta į vinnumarkašnum. Til žess aš aftra ženslu og višhalda stöšugleika žurfti rķkisstjórnin aš stķga į bremsurnar og draga śr framkvęmdum og neyslu į öšrum svišum į sama tķma. Žaš gerši hśn ekki. Žvert į móti, rķkisstjórnin kynti meš rķkisfjįrmįlastefnu sinni undir ženslunni. Ķ framhaldi af einkavęšingu bankanna, sem žegar ķ staš hófu harša samkeppni um markašshlutdeild inn- og śtlįna, hękkaši rķkisstjórnin vešmörk fasteignalįna. Žar meš hratt hśn af staš svokallašri fasteignaveršsbólu, sem kynti enn frekar undir veršbólgu. Śtlįnaženslan hękkaši enn frekar verš fasteigna sem aftur varš andlag aukinnar skuldsetningar. Meš žessum hętti kyntu stjórnvöld undir skuldsetningu fyrirtękja og heimila meš alvarlegum afleišingum sķšar meir, eins og nś hefur komiš į daginn.

Žess ber lķka aš geta sem vel er gert. Svo sem vera bar notaši fjįrmįlarįšherra hluta af sķvaxandi tekjustreymi ķ rķkissjóš af sķvaxandi višskiptahalla til aš greiša nišur skuldir rķkissjóšs. En ženslan var oršin svo mikil aš rķkisgeirinn žandist stjórnlaust śt, enda öll ašhaldssemi lįtin lönd og leiš. Rįšuneyti og stofnanir bókstaflega tśtnušu śt sem aldrei fyrr. Opinberi geirinn stękkaši śr um 36% af landsframleišslu ķ allt aš 48%, į fįeinum įrum. Žetta hefur veriš kallaš heimsmet ķ śtženslu rķkisbįknsins undir handleišslu forsętis- og fjįrmįlarįšherra Sjįlfstęšisflokksins. Man einhver eftir slagoršinu um bįkniš burt? Var einhver aš tala um stefnufestu? Žessu til višbótar voru skattar lękkašir į fyrirtęki og fjįrmagnseigendur, sem jók enn į žensluna. Meš žvķ aš lįta persónuafslįttinn til frįdrįttar tekjuskatti einstaklinga standa ķ staš ķ veršbólgunni var skattbyrši hinna verst settu hins vegar aukin um leiš og kerfi almannatrygginga var lįtiš drabbast nišur meš flóknum og fįrįnlegum skeršingarįkvęšum. Heildarnišurstašan var eftir sem įšur sś aš opinberi geirinn , ž.e. Rķki og sveitarfélög, voru į fullu viš aš kynda undir ženslu og skuldsetningu žjóšarbśsins.

Og ekki bętti peningamįlastjórnin śr skįk. Įriš 2001 setti Sešlabankinn sér veršbólgumarkmiš upp į 2.5% meš vikmörkum. Skemmst er frį žvķ aš segja aš žessi markmišssetning nįšist aldrei nema skamma hrķš į tķmabili. Reyndar hefur Sešlabankinn veriš vķšs fjįrri žvķ aš nį yfirlżstum markmišum sķnum sem eitt śt af fyrir sig hefur dregiš śr trśveršugleika hans. Sešlabankinn hefši įtt aš vera sérstaklega vel į verši gagnvart śtlįnaženslu bankanna ķ framhaldi af einkavęšingu žeirra. Margir bentu į žaš frį upphafi aš bankinn ętti aš auka bindiskyldu višskiptabankanna til žess aš draga śr śtlįnagetu žeirra. Sešlabankinn gerši žveröfugt. Hann lękkaši bindiskylduna og żtti žar meš undir žensluna. Sešlabankanum er lķka skylt aš hafa nįkvęmt eftirlit meš lausafjįrstöšu bankanna, sem er žżšingarmikiš öryggisatriši, en į žvķ hefur veriš alvarlegur misbrestur eins og sérfręšingar hafa bent į.

Peningamįlastjórn ķ molum

Žaš var žó fyrst og fremst hinn hraši vöxtur bankakerfisins ķ kjölfar einkavęšingarinnar sem įtti aš vera Sešlabankanum sérstakt įhyggjuefni. Bankakerfiš er sagt hafa žanist śt frį žvķ aš hafa veriš ķ kringum žrišjung landsframleišslu fyrir einkavęšingu upp ķ žaš aš vera undir lokin oršiš tólffalt ķslenska hagkerfiš. Löngu įšur en žessi ofvöxtur hljóp ķ bankakerfiš, beint fyrir framan nefiš į Sešlabankanum, įtti bankinn aš grķpa ķ taumana. Annaš hvort meš žvķ aš auka gjaldeyrisforša sinn, žannig aš hann gęti talist trśveršugur mišaš viš skuldbindingar višskiptabankanna, (sem hefši trślega reynst okkur ofviša); eša meš žvķ aš knżja einhvern bankanna, og žį helst žann stęrsta žeirra, til žess aš flytja höfušstöšvar sķnar erlendis, žar sem hann hefši starfaš ķ skjóli öflugari sešlabanka og žar meš dregiš śr įhęttu ķslenska rķkisins (les: skattgreišenda). Sešlabankinn gerši hvorugt, žrįtt fyrir višvaranir dómbęrra manna innanlands og erlendis. Sešlabankastjóri ber fram žęr mįlsbętur aš hann hafi ķ febrśar į žessu įri varaš bęši rķkisstjórn og stjórnendur višskiptabankanna viš yfirvofandi hęttuįstandi. Svariš viš žvķ er aš Sešlabankinn įtti löngu įšur, ekki ašeins aš hafa varaš ašra viš, heldur hefši hann įtt aš grķpa til rįšstafana ķ tęka tķš til aš draga śr žeirri įhęttu sem višskiptavinum bankanna og žjóšarbśinu ķ heild stafaši af skuldsetningu žeirra.

Margir hafa oršiš til žess aš benda į aš stżrivaxtahękkun bankans gat ekki skilaš miklum įrangri viš rķkjandi ašstęšur. Bęši er aš langtķmalįn t.d. Į hśsnęšismarkaši eru verštryggš og meš föstum vöxtum svo aš hękkun stżrivaxta hefur lķtil įhrif į žeim markaši til skamms tķma. Ašgengi fólks og fyrirtękja aš erlendum lįnum į lįgum vöxtum fyrir milligöngu višskiptabankanna var į sama tķma nęr takmarkalaust. Hins vegar hafši hękkun stżrivaxta Sešlabankans fyrirsjįanleg og óęskileg hlišarįhrif. Hinn mikli vaxtamunur milli Ķslands og annarra landa vakti athygli gjaldmišla- og vaxtamunarbraskara, sem eygšu von um skjótfenginn gróša meš kaupum į ķslenskum vaxtabréfum. Innstreymi erlends fjįrmagns varš til žess aš hękka gengi krónunnar langt umfram langtķmajafnvęgisgengi.Hįtt gengi krónunnar örvaši innflutning, jók į skuldsetningu fyrirtękja og heimila og magnaši višskiptahallann.

Pólitķskar nįttśruhamfarir

Heildarįhrifin af peningamįlastjórnun Sešlabankans voru žvķ ķ reynd žveröfug į viš yfirlżsta stefnu. Meš žessari stefnu var gengisstöšugleika fyrirsjįanlega stefnt ķ voša, auk žess sem kynt var undir neysluęši, višskiptahalla og skuldsetningu. Undir lokin voru ķslensk heimili oršin hin skuldsettustu ķ heiminum.

Žetta var hagkerfi sem bar öll ytri merki óstöšugleika og jafnvęgisleysis. Rķkisstjórn og Sešlabanki höfšu ķ sameiningu, vegna skorts į samręmdri hagstjórn, bśiš til falska velmegun sem var mestan part fengin aš lįni. Žaš mįtti lķtiš śt af bera til žess aš spilaborgin hryndi. Um leiš og lįnalķnur erlendra banka brugšust, ķ kjölfar hinnar amrķsku bankakreppu, sem nś er oršin alžjóšleg, hrundi spilaborgin. Sérstaša Ķslands ķ žessari bankakreppu er sś aš fjįrmįlakerfi žjóšarinnar ķ heild hrundi til grunna og aš gjaldmišillinn sjįlfur var ķ frjįlsu falli, uns hann brotlenti meš ósköpum.

Žetta er nišurstašan af žeirri efnahagsstefnu, sem Sjįlfstęšisflokkurinn ber höfušįbyrgš į s.l. Sautjįn įr. Žaš er ekki bara aš forsętis- og fjįrmįlarįšherrum flokksins, item sešlabankastjóra, hafi veriš mislagšar hendur. Žeir skilja beinlķnis viš hagkerfiš ķ rjśkandi rśst eins og žaš hafi lent ķ strķšsįtökum eša nįttśruhamförum. Žar meš er Sjįlfstęšisflokkurinn oršinn aš pólitķsku žrotabśi, sem ętti sjįlfur aš sjį sóma sinn ķ aš óska eftir greišslustöšvun og gjaldžrotamešferš. Ella verša kjósendur aš taka af honum ómakiš.

SJĮLFSTĘŠISFLOKKURINN OG EVRÓPUMĮLIN:
FLOKKSHAGSMUNIR GEGN ŽJÓŠARHAGSMUNUM

Hvers vegna hefur Sjįlfstęšisflokkurinn stašiš žvert ķ vegi fyrir žvķ aš žjóšin gęti lįtiš į žaš reyna, hvort brżnustu žjóšarhagsmunum vęri betur borgiš meš ašild aš Evrópusambandinu og upptöku evru?

Hvers vegna hafa forystumenn flokksins ekki viljaš heyra į žaš minnst, jafnvel žótt meirihluti žjóšarinnar og meirihluti žeirra eigin kjósenda hafi löngum viljaš lįta į žetta reyna? Hvers vegna žverskallast forystumenn flokksins viš öllum slķkum kröfum, žótt flestir forvķgismenn ķslensks atvinnu- og fjįrmįlalķfs, sem reyndar gera flokkinn śt, hafi snśist į žį sveif meš vaxandi žunga ķ seinni tķš?

Er žetta ekki ķ ósamręmi viš žį višteknu kenningu (eša gošsögn) aš Sjįlfstęšisflokkurinn hafi ęvinlega haft forgöngu um nįnara samstarf Ķslendinga viš ašrar žjóšir į sviši verslunar og višskipta, žegar į hefur reynt? Eša er sś kenning bara bįbylja sem stenst ekki nįnari skošun? Sjįlfstęšisflokkurinn ķslenski er eini hęgri flokkurinn ķ gervallri Evrópu sem hefur forhertst ķ andstöšu sinni viš ašild aš Evrópusambandinu. Meira aš segja breska ķhaldinu dettur ekki ķ hug aš segja Stóra Bretland śr Evrópusambandinu, žótt žeir hafi einatt allt į hornum sér žar innan dyra. Til žess eru višskiptahagsmunir Breta af Evrópusambandsašild allt of rķkir. Hvaš veldur žessari sérstöšu ķslenska ķhaldsflokksins ķ reynd?

Sannleikurinn er sį aš kenningin um forystuhlutverk Sjįlfstęšisflokksins aš žvķ er varšar nįnara samstarf viš ašrar žjóšir į grundvelli frķverslunar stenst illa nįnari skošun. Žótt Sjįlfstęšisflokkurinn hafi haft ótvķręša forystu um inngönguna ķ NATO og varnarsamstarfiš viš Bandarķkin į sķnum tķma, gildir ekki žaš sama um frelsi ķ višskiptum.

Lengst af sögu sinnar hefur Sjįlfstęšisflokkurinn veriš rķkisforsjįr – og haftaflokkur, ķ helmingaskiptum viš Framsóknarflokkinn. Valdakerfi flokksins var beinlķnis byggt upp ķ kringum rķkisforsjį og pólitķska stjórnun į rķkisbönkum og sjóšum. Žaš borgaši sig fyrir atvinnurekendur aš vera ķ Sjįlfstęšisflokknum. Og žaš gat nįlgast aš vera refsivert athęfi aš vera žaš ekki. Stóra undantekningin frį rķkisforsjįrstefnu Sjįlfstęšisflokksins var Višreisnarstjórnin 1959-71. Hinn pólitķski frumkvöšull aš auknu frjįlsręši ķ višskiptalķfinu innan Višreisnarstjórnarinnar var Gylfi Ž. Gķslason, formašur Alžżšuflokksins og višskiptarįšherra Višreisnar. Višreisnarstjórnin afnam gjaldeyrishöft, skrįši gengiš rétt og jók frelsi ķ innflutningi. En žvķ voru žröng takmörk sett sem Alžżšuflokkurinn gat tosaš Sjįlfstęšisflokknum ķ įtt til aukins frjįlsręšis. Žaš var einmitt į žessum įrum sem landbśnašurinn var ķ sķvaxandi męli geršur śt į kostnaš skattgreišenda (śtflutningsbętur). Rķkisvaldiš įkvaš fiskverš. Hvort tveggja gengi gjaldmišilsins og vextir inn- og śtlįna var įkvešiš af pólitķkusum. Śtflutningurinn var hįšur pólitķskum leyfisveitingum. Steingrķmur Hermannsson segir frį žvķ ķ ęvisögu sinni aš mešal verkefna ķ fyrstu samsteypustjórn sem hann tók žįtt ķ hafi veriš aš įkveša verš į kók og prins póló.

Helmingaskipti og rķkisforsjį

Allt var žetta rķkisforsjįrkerfi nišurnjörvaš śt ķ ystu ęsar samkvęmt helmingaskiptareglu Sjįlfstęšisflokks og Framsóknar: Žetta handa okkur – hitt handa SĶS. Hlunnindum į vegum rķkisins var śthlutaš eftir pólitķskum veršleikum. Skjólstęšingar flokkanna höfšu forgang um lįnveitingar śr bönkunum sem lutu stjórn pólitķskra bankastjóra og bankarįša. Lįnin voru óverštryggš ķ 35-40% veršbólgu og žvķ eftirsótt gęši; nįnast pólitķsk gjafavara. Žetta kerfi hélt velli og fęršist raunar ķ aukana, eftir fall Višreisnar 1971 og į framsóknarįratugunum sem tóku viš. Žaš var ekki fyrr en verštrygging fjįrskuldbindinga og raunvextir komu til sögunnar og kollvörpušu SĶS, sem hafši undir lokin lifaš af nęr eingöngu vegna pólitķskrar fyrirgreišslu, aš helmingaskiptakerfi flokkanna skekktist į grunninum og hrundi loks saman.

Žaš var reyndar ķ tķš vinstristjórnar Steingrķms Hermannssonar (1988-91)sem fyrstu skrefin ķ frjįlsręšisįtt voru tekin į nż: Frelsi ķ śtflutningi, afnįm gjaldeyrishafta og takmarkaš frelsi til fjįrmagnsfllutninga milli landa; einkavęšing Śtivegsbankans og sameining banka. Sķšast ekki sķst EES-samningurinn sjįlfur, sem breytti öllu efnahagsumhverfi į Ķslandi ķ frjįlsręšisįtt.

Stiklum į stóru um stefnu Sjįlfstęšisflokksins ķ Evrópumįlum į s.l. Tveimur įratugum. Segja mį aš Davķš Oddsson hafi hafiš landsmįlaferil sinn sem formašur aldamótanefndar Sjįlfstęšisflokksins, žar sem hann lagši eindregiš til aš Ķsland stefndi aš inngöngu ķ Evrópusambandiš. Žrįtt fyrir žetta vegarnesti Davķšs var Sjįlfstęšisflokkurinn ķ stjórnarandstöšu (1988-91), undir forystu Žorsteins Pįlssonar, andvķgur EES-samningnum. Ķ stašinn bošušu sjįlfstęšismenn tvķhliša frķverslunarsamning viš Evrópusambandiš um fisk, sem žeir vissu allan tķmann aš stóš ekki til boša. Žannig hikušu žeir ekki viš aš lįta ótvķręša žjóšarhagsmuni vķkja fyrir meintum flokkshagsmunum.
Žegar Framsóknarflokkur og Alžżšubandalag hlupust undan įbyrgš į EES-samningnum fyrir kosningar 1991, įtti ég ekki annarra kosta völ en aš semja viš Davķš Oddsson um stjórnarmyndun til aš tryggja framgang EES-samningsins. Davķš tvķnónaši ekki viš aš falla frį stefnu flokks sķns ķ stjórnarandstöšu og styšja EES-samninginn, sem flokkurinn hafši įšur lżst sig andvķgan, til žess aš komast ķ stjórn. Enn og aftur var žaš valdastaša flokksins sem skipti mestu mįli. Sjįlfstęšiflokkurinn hafši žvķ ekkert frumkvęši aš EES-samningnum og lét aldrei brjóta į sér ķ mįlinu. Žegar mestur styrr stóš um EES-samninginn fyrir kosningarnar 1991, fór Sjįlfstęšisflokkurinn meš löndum. Žeir óttušust klofning. Žaš var ekki aš įstęšulausu. Žaš var hörš andstaša viš samninginn ķ landsbyggšararmi Sjįlfstęšisflokksins allan tķmann, žannig aš žaš mįtti vart tępara standa aš samningurinn hlyti meirihlutastušning į žingi (33 atkvęši gegn 23, og 7 sįtu hjį).

Landrįšabrķgsl

Žaš var ekki sķst fyrir įhrif EES-samningsins sem Ķsland nįši sér aftur į skriš eftir lengsta samdrįttarskeiš į lżšveldistķmanum (1988-94). EES-samingurinn er ekki bara venjulegur frķverslunarsamningur sem tryggir okkur nęr ótakmarkašan markašsašgang į stęrsta frķverslunarsvęši heimsins. Vaxtarhömlur hins örfįmenna heimamarkašar hurfu į svipstundu. Ķslenskum fyrirtękjum opnušust nż tękifęri į žrjś hundruš milljóna manna heimamarkaši. Sömu reglur giltu į svęšinu öllu um vöruvišskipti, fjįrmįlamarkaši og į vinnumarkaši, auk žess sem samkeppnisreglur fęršust ķ svipaš horf. Žetta skapaši forsendur fyrir nżju framfaraskeiši, sem ekki lét į sér standa.

Af pólitķskum įstęšum įttu ašstandendur EES-samningsins, sem fyrst og fremst var aš finna mešal stušningsfólks Alžżšuflokksins og Sjįlfstęšisflokksins, fullt ķ fangi meš aš tryggja honum framgang meš žjóšinni og į Alžingi. Andstęšingar samningsins śthrópušu hann sem landrįšagerning; žeir sögšu hann tįkna endalok sjįlfstęšis og framsal fullveldis; žeir héldu žvķ fram aš śtlendir veišiflotar mundu leggja undir sig Ķslandsmiš, aš nįttśruperlur og laxveišiįr mundu fęrast ķ eigu śtlendinga og aš landiš mundi fyllast af erlendu verkafólki.Ekkert af žessu įtti žį viš rök aš styšjast. En žaš er hollt aš minnast žessa mįlflutnings ķ ašdraganda nęstu kosninga sem vęntanlega munu snśast fyrst og fremst um eitt mįl: Ašild Ķslands aš Evrópusambandinu og upptöku evru.Žaš veršur ekki allt ķ anda kristilegs bróšuržels sem žį veršur lįtiš flakka af hįlfu žeirra sem žykjast bera ķslenskt žjóšerni utan į sér umfram annaš fólk. Minnumst hins fornkvešna aš žjóšremban er ęvinlega seinasta athvarf skśrksins ķ allri pólitķk.

Nś eru lišin fjórtįn įr – žrjś og hįlft kjörtķmabil – frį žvķ aš EES-samningurinn gekk ķ gildi. Hingaš til hefur žaš veriš nęr įgreiningslaust aš samningurinn hafi reynst ķslensku žjóšfélagi öflug lyftistöng til alhliša framfara. Meira aš segja žeir sem voru haršir andstęšingar samningsins og fundu honum flest til forįttu hafa, eftir į aš hyggja og aš fenginni reynslu, sungiš samningnum lof og prķs. Helstu rök andstęšinga Evrópusambandsašildar ķ öllum flokkum hafa reyndar veriš žau aš EES-samningurinn vęri svo góšur og tryggši svo vel hagsmuni Ķslands ķ samskiptum viš Evrópusambandiš, aš žaš vęri óžarfi aš stķga skrefiš til fulls. Viš nytum flestra žeirra réttinda sem Evrópusambandsašild mundi veita okkur (ašild aš innri markaši Evrópu į jafnréttisgrundvelli), įn žess aš žurfa aš taka į okkur ķžyngjandi skuldbindingar į móti.

Pólitķskt žrotabś

Alžżšuflokkurinn tók af skariš žegar fyrir kosningar 1995 um žaš aš Ķsland ętti aš semja um ašild aš Evrópusambandinu og aš taka upp evru ķ staš krónu um leiš og viš fullnęgšum settum skilyršum. Samfylkingin, sem var mynduš viš samruna fólks, sem įšur hafši fylgt žremur flokkum aš mįlum, ž.e. Alžżšuflokki, Alžżšubandalagi og Kvennalista, erfši Evrópustefnu Alžżšuflokksins og hefur fylgt henni sķšan, žótt meš hangandi hendi sé. Sjįlfstęšisflokkurinn, undir forystu Davķšs Oddssonar og sķšar Geirs Haarde, hefur hins vegar stašiš žvert į móti. Vinstri gręn eru samkvęmt stefnuskrį sinni andvķg Evrópusambandsašild, žótt brįtt kunni aš renna į žau tvęr grķmur. Framsóknarflokkurinn hefur veriš tvķįtta. Undir forystu Halldórs Įgrķmssonar dašraši flokksforystan dįlķtiš viš hugsanlega Evrópusambandsašild, įn žess žó aš verulegur hugur fylgdi mįli. Nś er hins vegar svo komiš aš Evrópusambandsandstašan hefur oršiš f.v. Formanni flokksins, Gušna Įgśstssyni, aš fótakefli. Hann er stokkinn frį borši en flokkurinn mun vęntanlega taka stefnuna į Evróšusambandsašild į flokksžingi ķ janśar n.k. Frjįlslyndi flokkurinn stendur nś fyrir skošanakönnun mešal fylgismanna sinna, sem veršur birt innan tķšar.

Stęrstu tķšindin eru hins vegar žau aš nś er brostinn į flótti mešal andstęšinga Evrópusambandsašildar ķ žingflokki Sjįlfstęšisflokksins. Samkvęmt skošanakönnunum er flokkurinn aš vķsu rśinn trausti og fylgi. Forystumenn hans gera sér helst vonir um aš žeir geti stöšvaš fylgishruniš og endurheimt glataš fylgi meš žvķ aš kśvenda enn einu sinni ķ Evrópumįlum. Flestir spį žvķ aš į landsfundi flokksins ķ lok janśar į nęsta įri verši stefnubreytingin formlega stašfest.

Žar meš hefši pólitķsk arfleifš Davķšs Oddssonar bešiš endanlegt skipbrot: Efnahagsstefnan leiddi til neyšarįstands; peningamįlastefnan leiddi til hruns fjįrmįlakerfisins og falls gjaldmišilsins; og andstašan viš Evrópusambandsašild og upptöku evru hefur hingaš til komiš ķ veg fyrir fyrirbyggjandi björgunarrįšstafanir. Žetta er trślega stęrsta pólitķskt žrotabś Ķslandssögunnar.

Žessi dapurlega nišurstaša hefur įsamt öšru afsannaš tvęr lķfseigar kenningar um ķslensk stjórnmįl: Sś fyrri er aš sjįlfstęšismönnum sé betur treystandi fyrir fjįrmįlum rķkisins en öšrum af žvķ aš žeir hafi vit į peningum.Žaš žarf meira en mešalkokhreysti til žess aš dirfast aš halda fram slķkri firru upp ķ opiš gešiš į greišslužrota žjóš eftir sautjįn įra fjįrmįlastjórn sjįlfstęšismanna.
Hin kenningin er sś aš Sjįlfstęšisflokkurinn taki ęvinlega forystu fyrir žjóšinni žegar į žaš reynir aš taka erfišar įkvaršanir um nįnara samstarf viš ašrar žjóšir į sviši višskipta og efnahagsmįla. Sś kenning stenst reyndar ekki dóm stašreyndanna. Hringlandahįttur Sjįlfstęšisflokksins ķ Evrópumįlum hefur veriš meš endemum. Žaš er fjarstęša aš kenna flokkinn viš stefnufestu į žvķ sviši. Stašreyndirnar tala sķnu mįli ķ žessu efni. Getuleysi forystu Sjįlfstęšisflokksins til žess aš taka vandasamar en erfišar įkvaršanir um nįnara samstarf viš önnur lżšręšisrķki ķ Evrópu į efnahagssvišinu hefur reynst žjóšinni dżrkeypt. Sś stašreynd aš óttinn viš klofning flokksins hefur rįšiš meiru en skylduręknin viš hagsmuni žjóšarinnar ķ žessu mįli er žungur įfellisdómur yfir Sjįlfstęšisflokknum, sem mun fylgja honum um ókomna framtķš.

AFHJŚPUNIN

Hrun efnahagslķfsins, sem ķslenska žjóšin upplifir nś meš vaxandi sįrsauka frį degi til dags, žżšir aš framvegis veršur ekkert eins og var. Nś veršur ekki lengur undan žvķ vikist aš horfast undanbragšalaust ķ augu viš stašreyndir um žaš sem mišur hefur fariš ķ okkar žjóšlķfi og viš höfum hingaš til viljaš leiša hjį okkur eša lįtiš liggja milli hluta.

Viš žurfum aš uppręta hina eitrušu spillingu klķkuveldisins, sem lengst af hefur višgengist ķ venslum stjórnmįla og višskipta į lżšveldistķmanum. Hrun bankanna į trślega eftir aš afhjśpa żmislegt sem žolir lķtt dagsins ljós. Óešlilegt śtlįnaaukning bankanna seinustu mįnušina fyrir hrun til eignarhaldsfélaga ķ eigu forkólfa helstu aušklķkna vekur upp spurningar um hvaš varš af žessum grķšarlegu fjįrmunum? Mun žeirra sjį staš ķ raunverulegum eignum auškżfinganna erlendis? Eša rann stór hluti žessara fjįrmuna eftir leynilegum leišum inn į felureikninga gervifélaga ķ skattaparadķsum ķ Karabķska hafinu, į Kżpur og vķšar?

Erlendir ašilar sem fįst viš aš rannsaka ferla rśssneskra mafķupeninga um Noršurlönd beina sjónum sķnum aš eignarhaldsfélögum rśssneskra mafķuforingja į eyjum ķ Karķbahafi. Ķ leišinni hafa žeir rekiš augun ķ fjölda eignarhaldsfélaga, žar sem rįša mį ķ ķslenskan uppruna žrįtt fyrir nįiš sambżli viš rśssneska ólķgarka. Mun rannsókn į starfshįttum ķslensku bankanna hér heima og erlendis fyrir hrun žeirra leiša ķ ljós aš žar hafi veriš įstunduš višskipti bįšum megin viš landamęri hins glępsamlega? Mun slķk rannsókn einnig leiša ķ ljós aš vottun virtra endurskošunarfyrirtękja um fjįrhagslegt heilbrigši bankanna var ekki pappķrsins virši? Į žaš eftir aš koma į daginn aš tök fįeinna aušjöfra į öllum helstu aušsuppsprettum ķslensks efnahagslķfs og stofnunum žeirra voru slķk aš žeir komust upp meš hvaš sem var ķ skjóli leynilegs valds yfir mönnum og stofnunum?

Hvernig voru klķkuvenslin milli stjórnmįlaforystunnar og višskiptajöfranna žar sem į reyndi bak viš birgšar dyr? Var žar sömu sögu aš segja į landsvķsu og gilti į sveitarstjórnarstiginu um hrešjatök fjįrfesta og verktaka į sveitarstjórnarmönnum? Veršur nišurstašan sś aš innvišir og ašalstofnanir ķslenska lżšveldisins hafi veriš gegnrotnar af spillingu? Var žetta eitthvaš sem okkur bauš ķ grun aš gęti veriš satt en žoršum ekki aš horfast ķ augu viš? Er tķmi til kominn aš efna til allsherjar hreingerningar į stofnunum ķslenska lżšveldisins og moka śt öllum skķtnum sem žar hefur hlašist upp į bak viš įferšarfalleg fortjöld.

Viš getum ekki lengur slegiš žvķ į frest aš endurskoša stjórnarskrį rķkisins og grundvallaržętti stjórnskipunarinnar. Žęr stjórnarskrįrbreytingar sem eru mest aškallandi fyrir nęstu kosningar eru žessar: Įkvęši sem felur ķ sér heimild til Alžingis og rķkisstjórnar um aš Ķsland geti tekiš žįtt ķ fjölžjóšlegu samstarfi sem kvešur į um takmarkaš fullveldisframsal gegn hlutdeild ķ samžjóšlegu valdi fjölžjóšastofnana eins og t.d. ESB. Hitt įkvęšiš žarf aš kveša upp śr um žaš meš afdrįttarlausum hętti aš aušlindir innan ķslenskrar lögsögu svo sem fiskistofnar og orkulindir, séu ęvarandi sameign žjóšarinnar.

Stjórnkerfisbreytingar

Nś er tķmi til kominn aš dusta rykiš af gömlum tillögum um aš kjósa beri forsętisrįšherra rķkisins beinni kosningu (franska kerfiš) eins og Vilmundur lagši til foršum daga; og aš žjóškjörinn forsętisrįšherra velji sér sķšan rįšherra utan žings sem beri įbyrgš fyrir žinginu. Enginng egni embętti forsętisrįšherra lengur en tvö kjörtķmabil. Forsetaembęttiš er pjattrófuembętti sem žjónar engum tilgangi, en getur oršiš til ama og leišinda sem sżnishorn sżndarmennsku og uppskafnings žegar verst lętur. Žaš ber žvķ aš afnema. Forseta žjóšžingsins verši framvegis fališ aš annast gestamóttöku į vegum rķkisins.

Alžingi hefur brugšist. Žaš hefur reynst vera umkomulaus samastašur fyrir įhrifalitlar mįlfundaęfingar en er aš öšru leyti undirdįnug afgreišslustofnun framkvęmdavaldsins. Viš žurfum aš breyta kosningakerfinu. Viš eigum aš afnema prófkjör, sem eru gróšrarstķa spillingar, og hafa auk žess reynst ófęr um aš beina hęfileikafólki aš stjórnmįlažįtttöku. Annašhvort er aš taka upp einmenningskjördęmi, sem tryggir persónukjör, en mun vęntanlega leiša til tveggja flokka kerfis aš ensk/amerķskum siš. Žaš hefur mikla annmarka. Betra vęri aš fara aš fordęmi Žjóšverja og kjósa helming žingmanna persónukjöri en helming meš hlutfallskosningum į landsvķsu. Auk žess ętti aš fękka žingmönnum um helming en tryggja žeim ašstošarmenn ķ stašinn um leiš og strangari kröfur eru geršar um löggjafarhlutverk žingsins.
Rįšuneytin žarf aš stokka upp og fękka rįšherrum ķ fimm til sjö. Setja veršur miklu strangari reglur um val ķ opinberar trśnašarstöšur og herša višurlög viš brotum į žeim reglum. Rįšuneytin og stofnanir rķkisins eru nś fullar af fólki sem hefur žaš til sķns įgętis helst aš geta hampaš višeigandi flokksskķrteini. Yfirleitt hefur dugaš aš tilheyra Flokknum. Grunur um hęfni til sjįlfstęšrar hugsunar hefur yfirleitt reynst vera alvarlegt handikapp.

Ķ ljósi žess aš fįmišlar ķ eigu auškżfinga eru hęttulegir lżšręšinu, svo sem reynslan sżnir bęši hér og ķ Rśsslandi , ber aš endurskoša hlutverk rķkisfjölmišilsins. Žaš žarf aš breyta rķkisśtvarpinu ķ sjįlfseignarstofnun og beita öllum rįšum til aš auka faglegt sjįlfstęši stofnunarinnar. Um leiš ber aš gera strangar kröfur um aš stofnunin gegni skyldum sķnum sem sjįlfstęšur gagnrżnandi og frumkvöšull upplżstrar žjóšfélagsumręšu.

Nśverandi kerfi fiskveišistjórnunar ber aš endurskoša meš žaš fyrir augum aš žaš samręmist grundvallarreglum stjórnskipunarinnar um jafnręši fyrir lögum og atvinnufrelsi. Veišiheimildir samkvęmt nśverandi kvótakerfi verši innkallašar smįm saman og afnotarétturinn sķšan leigšur į markašsverši.

Loks žarf aš skipa óhįša rannsóknarnefnd undir forystu erlendra sérfręšinga til žess aš rannsaka ofan ķ kjölinn orsakir žjóšargjaldžrotsins sem nś er oršiš stašreynd. Žaš er frumforsenda žess aš žjóšin geti hafiš uppbyggingarstarfiš į traustum grunni. Žegar stjórnmįlaforystan hefur brugšist žjóšinni meš jafnįtakanlegum hętti og raun ber vitni duga engar višbįrur lengur gegn žvķ aš leggja mįlin į nż undir dóm žjóšarinnar. Žjóšin žarf ekki ašeins aš velja sér nżja forystu. Hśn žarf aš gefa žeim sem hśn velur til trśnašarstarfa nż fyrirmęli um žaš hvernig byggja eigi upp stofnanir žjóšfélagsins į nż į rśstum žeirra sem nś eru hrundar. Auk žess žarf žjóšin aš kveša upp śr um žaš hvar Ķslendingar vilji skipa sér ķ sveit ķ framtķšinni ķ samfélagi žjóšanna.Forystumönnum žeirra stjórnmįlaflokka sem hafa brugšist trśnaši žjóšarinnar į ekki aš lķšast žaš aš hindra aš žjóšarviljinn nįi fram aš ganga.

Jón Baldvin Hannibalsson (Höfundur var formašur Alžżšuflokksins 1984-1996 og leiddi samninga Ķslands viš Evrópusambandiš um evrópska efnahagssvęšiš į įrunum 1989-1993)

Deila į Facebook

Skrifa ummęli

Nafn
Netfang
Skilaboš
Skrįšu inn žetta orš
ķ žennan reit