11.9.2009

UM KRIST OG KARL MARX. Svar til Arnórs Hannibalssonar

Žaš var Karl Marx, sem opnaši augu mķn fyrir žvķ ešli kapķtalismans aš beita valdi aušsins til aš aršręna fįtękt fólk og umkomulaust. Item, aš samkeppnin um gróšann žżddi, aš aušurinn mundi safnast į fįar hendur, į sama tķma og hinn stritandi lżšur mundi bśa viš skort og haršręši. Ķ žessum punkti hafši Marx rétt fyrir sér. Žetta er raunsönn lżsing į įstandi heimsins enn ķ dag. Og ętti aš hvetja alla góša menn til dįša viš aš koma böndum į ófreskjuna – kapķtalismann – įšur en verra hlżst af.

Heill og sęll, bróšir:
Takk fyrir tilskrifiš. Ég lęt mér nęgja aš sinni aš gera eftirfarandi athugasemdir:

1.
Žaš var Karl Marx, sem opnaši augu mķn fyrir žvķ ešli kapķtalismans aš beita valdi aušsins til aš aršręna fįtękt fólk og umkomulaust. Item, aš samkeppnin um gróšann žżddi, aš aušurinn mundi safnast į fįar hendur, į sama tķma og hinn stritandi lżšur mundi bśa viš skort og haršręši. Ķ žessum punkti hafši Marx rétt fyrir sér. Žetta er raunsönn lżsing į įstandi heimsins enn ķ dag. Og ętti aš hvetja alla góša menn til dįša viš aš koma böndum į ófreskjuna – kapķtalismann – įšur en verra hlżst af.

Žessi arfleifš śr hugmyndabanka Marx skerpti skilning minn į žvķ, aš hagfręšin, sem mér var kennd ķ Edinborg foršum (neo-classical) var bara hugmyndafręši ķ žjónustu kapķtalismans. Žegar heimskapķtalisminn brotlenti ķ kreppunni, kom Keynes honum til bjargar. Hann fęrši okkur “manual” – eins konar handbók – um žaš, hvers vegna og hvernig rķkiš (lżšręšiš) yrši aš beita ķhlutun til aš hemja markašsöflin til žess aš gera kerfiš starfhęft į nż. Žetta stašfesti meš hagkvęmnisrökum žaš sem viš sósķal-demókratar (lęrisveinar Marx) žóttumst vita af reynslurökum (og af sišferšilegum įstęšum), nefnilega, aš óbeislašur kaķtalķsmi vęri manneskjufjandsamlegur. Viš virkjušum lżšręšiš ķ barįttu gegn skrķmslinu. Viš stofnušum stéttarfélög (stéttarbarįtta, ķ jįkvešnum skilningi) og fjöldaflokka til aš heyja mannréttindabarįttu gegn aušvaldinu. Viš virkjušum lżšręšiš til žess aš breyta eigna- og tekjuskiptingunni ķ jafnašarįtt. Žess vegna heitum viš jafnašarmenn. Žaš er kjarninn ķ hugmyndafręši okkar. Žvķ aš meš auknum jöfnuši aukum viš frelsi einstaklingsins – mannréttindi hans.

2.
Žś heldur žvķ fram, aš Marx hafi veriš vondur mašur og aš glępsamnlegt stjórnarfar Lenķns, Stalķns og Maós sé “óhjįkvęmileg” nišurstaša af hugmyndakerfi Marx. Žś bendir į ritningarstaši mįli žķnu til sönnunar. Ég hirši ekki um ritningarstaši. Viš kratar trśum ekki į óskeikulleik pįfans og leitum ekki uppi ritningarstaši, okkur til halds og trausts. Enda eru margir ritningarstaširnir. Einhvers stašar mį finna fyrir žvķ flugufót, aš Marx hafi ekki śtilokaš į a efri įrum aš koma mętti į sósķalisma eftir leišum lżšręšisins (žetta mun hafa veriš ķ greinum hans ķ N.Y. Times). Samstarfsmašur hans og arftaki, Engels, var alla vega oršinn nokkuš klįr į žessu undir lokin. Sósķalismi var alla vega eitthvaš, sem įtti aš taka viš, žegar kapķtalismann hefši žrotiš örendiš. Hvorki Marx né Engels geršu rįš fyrir, aš valdaręningjar örfįmennrar minnihlutaklķku ķ frumstęšu mišaldalénsveldi myndu kenna stjórnarfar sitt viš sósķalisma.

Viš jafnašarmenn sękjum greiningu okkar į fólsku kapķtalismans til Marx. Samt veršum viš seint sakašir um aš vera alręšissinnar. Žvert į móti. Žaš hefur veriš okkar hlutverk aš virkja lżšręšiš og beita žvķ gegn aušvaldinu ķ žįgu mannréttinda. Žetta höfum viš gert, žrįtt fyrir aš hafa žegiš hluta af hugmyndaarfi okkar frį Marx. Ef Rśssland hefši veriš lżšręšisrķki (sem žaš sannanlega hvorki var né er), veršur žaš aš teljast afar ólķklegt , aš hin sósķalķska hreyfing žar hefši endaš ķ gślagi Lenķns og Stalķns.
Aš vķsu eru til frjįlshyggjutrśbošar (Hayek og lęrisveinar hans), sem halda žvķ fram, aš allt andóf gegn óbeislušum kapķtalisma, endi “óhjįkvęmilega” ķ alręši. Hayek spįši žvķ, aš vöxtur rķkisvaldsins ķ velferšarrķki jafnašarstefnunnar mundi “óhjįkvęmilega” enda ķ alręši (rétt eins og sóvétkommśnisminn). Žetta var og er bull. Žaš er žvert į móti. Óbeislašur kapķtalismi (plutocracy) endar ķ alręši aušsins. Ķhlutun rķkisvaldsins (lżšręšiš), sem stušlar aš auknum jöfnuši lķfsins gęša (ekki bara efnislegum veršmętum heldur lķka mannrétindum) styrkir frelsiš ķ andófi gegn alręšistilhneigingum. Žetta skildi Willy Brandt manna best. Einmitt žetta inspireraši ręšur Olofs Palme. Alls stašar žar sem aušręšiš er allsrįšandi, er lżšręšiš keypt og žar meš feigt. Žaš eru margar tegundir af alręšisstjórnarfari – hvort heldur böšulshöndin er brśn eša rauš. Gleymum žvķ ekki.

3.
Viš Ķslendingar veršum naušugir/viljugir aš horfast ķ augu viš žaš žessi misserin, aš kapķtalistar, sem fengu aš vaša hér uppi, ašhalds- og eftirlitslaust, ķ skjóli hugmyndafręši frjįlshyggjunnar, endušu sem glępamenn og žjóšnķšingar. Kapķtalisminn er nefnilega manneskjufjandsamlegur – ófreskja sem nęrist į blóši fórnarlamba sinna – ef honum er ekki haldiš ķ skefjum. Kapķtalisminn į sér lķka sķn fórnarlömb. Og skrķmsliš er engan veginn dautt śr öllum ęšum.

Seinustu įratugina hefur kapķtalisminn fariš hamförum um heimsbyggšina. Ef žś smalar saman į einn staš žeim einstaklingum, sem rįša yfir helmingnum af öllum auši rśmlega sex milljarša jaršarbśa, žį gętu žeir sennilega komist fyrir ķ einu partżi ķ höll Berlusconis į Sardķnķu. Aušurinn, sem žetta liš stżrir (og ķ žessum hópi eru allir helstu valdaręningjar og žjófar ķ rķkjum žrišja heimsins) er meiri en nemur žeirri “žjóšarframleišslu” , sem kemur ķ hlut žrjś žśsund og fimm hundruš milljóna manna. Žaš er m.ö.o. satt, sem Jeffrey Sachs hefur sagt (ķ End of Poverty), aš mannkyniš ręšur yfir nęgum auš og tękni til aš śtrżma örbirgšinni ķ okkar samtķš.

Ķ žessum skilningi er heimskapķtalisminn glępur. Hann ber įbyrgš į örkumlum og dauša hundruša milljóna saklausra fórnarlamba. Žaš er kaldhęšni sögunnar, aš eini stašurinn į jaršarkringlunni seinasta aldarfjóršunginn, žar sem hefur tekist aš lyfta hundrušum milljóna upp śr örbirgš til bjargįlna er ķ Kķna – undir stjórn arftaka Maós. Ķ Afrķku fer įstandiš versnandi. Ķ Sušur-Amerķku sömuleišis – žar til nś į allra seinustu įrum, aš einhver įrangur er sżnilegur (t.d. undir Lula ķ Brazilķu og Chavez ķ Venezuela). Ég held, aš žaš sem hvatti föšur okkar til dįša viš aš rétta hlut fįtęks fólks ķ hans nįnasta umhverfi, hafi veriš sś sannfęring hans, aš örbirgš – mitt ķ allsnęgtum – sé glępur. Gleymum žvķ ekki.

4.
Ég hef lengi haft mętur į Gunnari Dal og merku höfundarverki hans. Mér er minnisstętt, žegar hann lżsti einhverju sinni fyrir mér žeirri skošun sinni, aš hugmyndakerfi hindśismans – sem telst til helstu trśarbragša mannskepnunnar – vęri ķ ešli sķnu forkastanlegur fordęšuskapur. Samkvęmt žessu hugmyndakerfi er fólk um aldur og ęvi dregiš ķ dilka forréttinda og fordęmingar ķ nafni ęšri forsjónar. Hinir ósnertanlegu eru śrhrök mannkynsins og skulu vera žaš um aldur og ęvi.

Ég hef veriš aš lesa mér til um Islam og Vestriš. Žaš litla sem ég veit um fordęšuskap öfgahópa innan Islam (whahabistar), kemur mér ekki spįnskt fyrir sjónir. Blint ofstęki réttlętt ķ nafni óskeikuls gušs, sem um leiš kyndir undir hatri į vantrśušum og villutrśarmönnum, sem réttlętir aš žeim sé śtrżmt. Fórnarlömb nasismans ķ helförinni, sem nś hafa ręnt fįtękt fólk ķ Palestķnu landi sķnu og lżšréttindum, og hafa umbreyst śr fórnarlömbum ķ böšla, réttlęta öll sķn skammarlegu ódęšisverk sem hin gušsśtvalda žjóš Javes. Allt žaš versta ķ amerķskum kapķtalisma – sem ég kynntist mér til mikillar armęšu į Bandarķkjaįrunum – var vafiš inn ķ hręsnisdruslur og skinhelgi bókstafstrśarinnar.

Hvarvetna um heimsbyggšina, žar sem rummungsžjófar hins alžjóšlega kapķtalisma leggjast į aušlindir fįtękra žjóša, kynda žeir undir og kosta blóšug ofbeldisverk og linnulausar styrjaldir, sem jafnan eru réttlęttar meš skķrskotun til einhvers upphafins rétttrśnašar, sem į aš duga til aš réttlęta glępinn. Var žetta ekki einmitt birtingarmynd nżlendustefnunnar? Nżlenduherrarnir óšu um ręnandi og ruplandi meš byssuna ķ annarri hendi og bķblķuna ķ hinni. Satt aš segja örvęnti ég um žaš, aš nokkurn tķma verši komiš į žolanlegum friši ķ mannheimum, svo lengi sem žessi fordęšuskapur allur er enn viš lżši og ręšur örlögum fólks. Ég fęr ekki betur séš, en aš Marx hafi haft rétt fyrir sér, žegar hann sagši aš trśarbrögš, hvaša nafni sem žau nefnast, séu “ópium handa lżšnum”.

Žetta er nś oršiš lengra en ég ętlaši, kęri bróšir. Žś vitnašir ķ upphafi ķ fjallręšumanninn, sem bošaši, aš žaš sem žś vilt, aš ašrir menn gjöri yšur, žaš skuluš žér og žeim gjöra. Kirkjan er fjarri žvķ aš hafa reynst vera sambošin fagnašarerindi Krists. Žaš er eins meš hugsjón sósķalismans, sem er nįskyld kęrleiksbošskap Krists, um aš frelsa fįtękt fólk frį įžjįn og afsišun örbirgšarinnar, aš fįir reynast hugsjóninni trśir ķ verki. Er žaš ekki hinn mannlegi harmleikur? Samt megum viš ekki gefast upp. Lifi frelsi, jafnrétti og bręšralag.

Meš bróšurlegum kvešjum,
Jón Baldvin

Jón Baldvin Hannibalsson