12.9.2010

STÖŠVUM FLÓTTANN - Sjįvarśtvegsstefnan

Ręša flutt į fundi Samfylkingarfélaganna, landsmįlafélags jafnašarmanna, Rósarinar og Alžżšuflokksfélags Reykjavķkur ķ Rśgbraušsgeršinni laugardaginn 11. september, 2010. Tilefniš var skżrsla nefndar um stefnu ķ fiskveišistjórnarmįlum undir formennsku Gušbjarts Hannessonar.

1.
Noršmenn eru ekki einasta skuldlaus žjóš – žeir eru moldrķk žjóš. Žaš stafar af žvķ, aš aršurinn af žjóšareign žeirra į olķuaušlindinni hefur runniš til eigandans – žjóšarinnar. Žaš hvarflaši ekki aš Noršmönnum aš afhenda nżtingarréttinn aš aušlindinni einhverjum forréttindahópi fyrir ekki neitt. Žeir hafa ekki vešsett aušlindina fyrir skuldum. Žotulišiš žeirra hefur ekki fengiš sérleyfi til aš vešsetja žjóšareignina ķ spilavķtum.

Ólķkt höfumst viš aš. Ķ meira en aldarfjóršung hafa handhafar rķkisvaldsins į Ķslandi śthlutaš einkarétti til aš nżta žjóšareignina – fiskimišin – ókeypis, til forréttindahóps. Žrįtt fyrir skżr lagaįkvęši um žjóšareign hafa nokkrir tugir fjölskyldna fengiš aš selja, leigja og vešsetja žjóšareignina, eins og um einkaeign vęri aš ręša. Grķšarlegir fjįrmunir hafa horfiš śt śr greininni. Eftir sitja fyrirtęki, sem eru flest hver sokkin ķ skuldir og hafa vešsett erlendum lįnardrottnum hlutdeild ķ žjóšareigninni. Žess vegna m.a. erum viš Ķslendingar, öfugt viš Noršmenn, sokknir ķ skuldir.

2.
Ķ įratugi hafa ķslenskir jafnašarmenn hįš varnarbarįttu gegn sérhagsmuna- og forréttindaöflum, sem hafa leynt og ljóst stefnt aš žvķ aš tryggja sér einkaeignarrétt į aušlindinni, ķ trįssi viš lög, en ķ krafti hefšar- og venjuréttar.

Žaš vorum viš sem sömdum fyrstu grein fiskveišistjórnarlaganna, sem skilgreinir aušlindina sem žjóšareign. Žaš vorum viš sem sįum til žess, aš breytingar į śthlutun veišiheimilda myndu aldrei baka rķkinu (les: žjóšinni) skašabótaskyldu. Žar meš įréttušum viš, aš handhafar veišiheimilda ęttu einungis tķmabundinn nżtingarrétt, en ekki lögvarinn eignarétt, žrįtt fyrir framsalsheimildir. Įn žessara lagaįkvęša vęri barįttan um eignarrétt į aušlindinni žegar töpuš žjóšinni. En vegna žessarar varnarbarįttun er enn von.

3.
Nś, įriš 2010, eftir aš sérhagsmunaöflin hafa stżrt žjóšarskśtunni ķ strand, sökkt sjįvarśtveginum ķ skuldir og hneppt stóran hluta žjóšarinnar ķ skuldafangelsi – nśna, žegar fyrsta hreina vinstri stjórnin er viš völd – er okkur stillt upp frammi fyrir eftirfarandi spurningum:


Žetta mįl snżst ekki bara um peninga. Žaš snżst aš vķsu um mikla peninga – hundruš milljarša, žegar allt er tališ – en aršurinn af afrakstri aušlindarinnar gęti létt verulega į skattbyrši almennings nęstu įrin, mešan žjóšin er aš borga skuldir śtrįsarvķkinganna.

En žetta mįl snżst ekki bara um peninga. Žaš snżst fyrst og fremst um réttlęti – um mannréttindi okkar og afkomenda okkar. Žaš snżst um žaš, hvort viš munum bśa ķ framtķšinni ķ réttarrķki – žar sem allir eru jafnir fyrir lögunum – eša hvort viš eigum aš sętta okkur viš aš bśa ķ bananalżšveldi, žar sem gešžóttavald fórréttindahópa ręšur lögum og lofum.

Grundvallarreglur réttarrķkisins eru um atvinnufrelsi og jafnręši fyrir lögunum. Gjafakvótakerfiš viršir hvort tveggja žetta aš vettugi.

Til er eitthvaš sem heitir neyšarréttur. Hugsanlega mįtti réttlęta tķmabundin frįvik frį grundvallarreglum réttarrķkisins ķ nafni žess aš forša neyšarįstandi, eins og t.d. yfirvofandi hruni nytjastofna viš Ķslandsstrendur.

En nś höfum viš bśiš viš žaš ķ įratugi, aš gjafakvótakefiš brżtur ķ bįga viš hvort tveggja, lög og stjórnarskrįrvarin mannréttidi, įn žess aš yfirlżst markmiš kerfisins – aš byggja upp afrakstursgetu nytjastofna – hafi nįšst. Žvķ fer reyndar vķšs fjarri. Einmitt žess vegna er ęrin įstęša til aš endurskoša kerfiš frį grunni – og engin haldbęr rök fyrir žvķ aš framlengja óbreytt įstand.

Žaš er ekkert sem réttlętir žaš til langframa aš svipta menn atvinnufrelsi og aš misbeita pólitķsku valdi – rķkisvaldinu – til aš skapa sumum forréttindi į kostnaš annarra. Žaš heitir valdnķšsla. Viš žaš er ekki bśandi. Žess vegna semjum viš ekki viš forréttindaöflin um aš framlengja óbreytt įstand.

Hér į viš hiš fornkvešna aš žótt sumir stjórnmįlamenn telji sér žaš henta aš lśta valdi aušsins, žį krefjumst viš žess, aš žeir sem starfa ķ umboši okkar, standi į réttinum.

4.
Viš skulum ekki gefa okkur žaš fyrirfram, aš žjóšin hafi nś žegar tapaš žessu mįli. Ef til vill er žaš fullsnemmt fyrir sęgreifana aš fagna sigri. Nefnd hagsmunaašila, sem nś hefur skilaš af sér til rįšherra, hefur algerlega lįšst aš śtfęra sķna svoköllušu “samningaleiš”. Žaš stendur žvķ enn upp į rķkisstjórnina og stjórnarflokkana, aš leggja fyrir žjóšina raunverulega valkosti um frambśšarlausn, sem žjóšin getur sętt sig viš. Viš krefjumst žess aš stjórnarflokkarnir standi viš stefnu sķnu og stjórnarsįttmįla og gefin fyrirheit gagnvart kjósendum sķnum. Treysti žeir sér ekki til žess, žį er žaš lįgmarkskrafa, aš mįlinu verši skotiš undir dóm žjóšarinnar, įšur en žjóšareignin verši endanlega af henni tekin.

Žeim dómi kvķšum viš ekki.

Jón Baldvin Hannibalsson