29.3.2017

Tvęr žjóšir

Žaš er bullandi uppgangur ķ atvinnulķfinu: Meira en 7% hagvöxtur, gjaldeyrisvarasjóšurinn stśtfullur, lķtiš sem ekkert atvinnuleysi – reyndar vöntun į vinnuafli, sem žśsundir innflytjenda redda. Hinir rķku eru aš verša ę rķkari. Tuttugu žśsund fjölskyldur eiga meira en tvo žrišju af öllum eignum. Bankarnir gręša į tį og fingri.

Į sama tķma er įleitin umręša um fįtękt į Ķslandi. Lįglaunafólk lifir ekki af launum sķnum. Sex žśsund börn bśa viš fįtękt į degi hverjum. Lķfeyrisžegar og öryrkjar kvarta sįran undan kjörum sķnum. Ungu kynslóšinni hefur žvķ sem nęst veriš śthżst. Žaš skortir ķbśšarhśsnęši viš hęfi. Fasteignaveršiš rżkur upp ķ rjįfur. Fęstir hinna ungu eiga fyrir śtborgun. Leiguokriš lęsir unga fólkiš inni ķ fįtęktargildru. Hin sérķslenska verštrygging léttir allri įhęttu af ófyrirséšum įföllum af fjįrmagnseigendum, en gerir hina skuldugu į sama tķma aš skuldažręlum.

Tvęr žjóšir

Žaš eru tvęr žjóšir ķ landinu. Pólitķkin snżst bara um óbreytt įstand. Er žaš kannski bara logniš į undan storminum? Hvert er aš leita eftir lausnum? Ég verš ę sannfęršari um, aš viš eigum aš leita fyrirmynda ķ reynslu fręndžjóša okkar į Noršurlöndum. Norręna módeliš nżtur nś almennt višurkenningar um vķša veröld sem fyrirmyndaržjóšfélag. Lęrum af žvķ.

„Žetta snżst allt um vald, kjįninn žinn“. Žaš fer ekki į milli mįla, aš vald eigenda fjįrmagns og fyrirtękja er rįšandi afl ķ kapķtalķsku hagkerfi. Įkvöršunarvaldiš um fjįrfestingar og framkvęmdir er aš stęrstum hluta ķ höndum fįmenns hóps fjįrmagnseigenda. Valdiš į vinnumarkašnum til aš rįša og reka er ķ höndum žeirra. Ef stéttarfélög eru veikburša eša jafnvel ekki til stašar, fęr vinnandi fólk litlu sem engu rįšiš um žessar įkvaršanir.

Žetta ofurvald fjįrmagnseigenda hefur į seinustu įratugum nżfrjįlshyggjunnar vaxiš raunhagkerfinu – og žar meš flestum žjóšrķkjum – yfir höfuš. Fjįrmagnseigendur gera śt stjórnmįlaflokka til žess aš gęta hagsmuna sinna innan žjóšrķkja og ķ heimshagkerfinu. Ķ örrķkinu ķslenska sér Sjįlfstęšisflokkurinn um žessa hagsmunagęslu. Eftir hrun SĶS hefur pólitķskt eignarhaldsfélag um arfleifš SĶS beitt Framsóknarflokknum ķ sama skyni, ķ samstarfi viš Sjįlfstęšisflokkinn.

Ef žetta samžjappaša fjįrhagsvald nęr pólitķska valdinu undir sig lķka, er lżšręšiš sjįlft ķ hęttu. Hęttan er sś, aš lżšręšiš breytist ķ aušręši. Žetta er aš gerast fyrir augunum į okkur, t.d. ķ Bandarķkjum Trumps og Rśsslandi Pśtķns. Sömu sólarmerkin sjįst nś žegar į Ķslandi Engeyjaręttarinnar.

Norręna módeliš

Hvaš er svona merkilegt viš norręna módeliš? Žaš er žetta: Hęgri flokkar (hagsmunagęsluašilar sérhagsmuna) hafa lengst af veriš žar ķ minnihluta; žeir hafa ekki nįš aš sölsa pólitķska valdiš undir sig lķka. Hinn pólitķski armur verkalżšshreyfingarinnar – jafnašarmannaflokkarnir – hefur veriš ķ meirihluta įratugum saman į mótunarįrum hins norręna velferšarrķkis. Žótt hęgri flokkar hafi stöku sinnum komist til valda skamma hrķš, hafa žeir ekki haft bolmagn né stušning almennings til aš hrófla viš grundvallaržįttum kerfisins.

Žetta er einstakt ķ veröldinni. Žetta skżrir grundvallarmuninn, sem er į norręna módelinu annars vegar og hinu blandaša hagkerfi einkarekstrar og opinberrar žjónustu vķšast hvar annars stašar- žar meš tališ į Ķslandi. Sś stašreynd, aš jafnašarmannaflokkurinn ķslenski nįši žvķ aldrei aš verša rįšandi fjöldaflokkur, ķ nįnu samstarfi viš launžegahreyfinguna, skżrir žaš lķka, hvers vegna Ķsland er ekki norręnt velferšarrķki, žrįtt fyrir višleitni okkar til aš stefna ķ žį įtt.

Mannréttindi – en ekki ölmusur: Žaš sem einkennir norręna velferšarrķkiš umfram önnur ķ žessum samanburši er, aš réttur almennings til opinberrar žjónustu er skilgreindur į grundvelli mannréttinda. Vķšast hvar annars stašar er fremur um aš ręša ölmusur handa žurfalingum. Į žessu tvennu er reginmunur. Ég er aš tala um sjśkratryggingar og heilbrigšisžjónustu, ašgengi aš skólum, barnabętur, ellilķfeyri o.s. frv. Ķslendingar žekkja žetta oršiš vel af eigin reynslu.

Tökum dęmi: Įriš 1936 tókst jafnašarmönnum, eftir langa barįttu, aš leggja grunn aš almannatryggingum. Meš žessari löggjöf var lagšur grundvöllur aš velferšarrķki į Ķslandi. Upphaflega hugmyndin var, aš allir Ķslendingar, įn tillits til efnahags og žjóšfélagsstöšu, skyldu njóta ellilķfeyris aš lokinni starfsęvi. Žaš var hugsaš sem almenn mannréttindi. Ķ framkvęmd hefur žetta aldrei tekist eins og upphaflega var til ętlast. Ę ofan ķ ę hefur ellilķfeyririnn veriš skertur meš vķsan til annarra tekna. Ķ staš mannréttinda erum viš žvķ aš tala um ölmusur handa žurfalingum.

Skrķpamynd

Žegar skeršingar af žessu tagi eru réttlęttar meš vķsan til greišslna śr lķfeyrissjóšum, sem öllum er skylt aš eiga ašild aš, og er eignarréttarvarinn skyldusparnašur viškomandi, er kerfiš fariš aš lįta stjórnast af gešžóttaįkvöršunum. Dęmin um ölmusur, sem eru skilyrtar žvķ, aš vištakandi sanni fįtękt sķna, eru allt of mörg ķ ķslenska kerfinu. Žetta er ęvinlega gert ķ sparnašarskyni. Žar meš hefur Tryggingarstofnun rķkisins veriš breytt ķ rukkunarstofnun rķkisins. Og žar meš getur Ķsland meš engu móti stįtaš af žvķ aš vera norręnt velferšarrķki. Eftir Hrun höfum viš veriš aš fjarlęgjast žaš ę meir.

Žegar žar viš bętist, aš aršurinn af aušlindum žjóšarinnar rennur til fįmenns hóps einkaleyfishafa į veišiheimildum, ķ skjóli pólitķsks valds – en ekki til almannažarfa; aš verštryggingarkrónan įsamt okur vöxtum gerir stóran hluta žjóšarinnar aš skuldažręlum; og skattbyršin leggst meš mestum žunga į millistéttina, į sama tķma og rķkisvaldiš lętur óįtališ, aš višskiptaelķtan flżi meš fé sitt ķ skattaskjól og įvaxti žaš ķ śtlöndum – žį skilst betur, hversu vķšs fjarri žaš er, aš Ķsland rķsi undir nafni sem norręnt velferšarrķki. Nęr vęri aš lķkja žessu viš skrķpamynd af amerķskum kapķtalisma.

Hvaš žarf aš gera til aš breyta žessu, er svo efni ķ ašra grein.

Jón Baldvin Hannibalsson Höfurndur var formašur Alžżšuflokksins 1984-96